Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) od 15. travnja 2020. do 1. lipnja 2021. zabilježeno je ukupno 40.678 hospitalizacija covid-19 bolesnika, što znači da je bolničko liječenje zbog ozbiljnih simptoma bolesti bilo neophodno za 11,5 posto svih zaraženih koronavirusom, prenosi N1.

U istom razdoblju podaci iz bolnica govore o 4.149 hospitaliziranih, čije je kliničko stanje zahtijevalo mehaničku potporu ventilacije, odnosno respiratora. U ukupnom broju oboljelih od koronavirusa najtežih je slučajeva, statistički gledano, bilo oko 1,2 posto, a u broju hospitaliziranih s covid-19 nešto više od 10 posto, piše Novi list.

Europski prosjek

O kolikom se broju pacijenata radi i koliki je to bio udar na bolnički sustav, najbolje ilustrira podatak da se na svim infektivnim odjelima u Hrvatskoj u 2019. godini u dnevnoj bolnici liječilo ukupno 32,8 tisuća pacijenata, što je manje od broja hospitaliziranih zbog covida-19, a broj bolnički liječenih od covida-19 tijekom pandemije otprilike odgovara, na primjer, ukupnom godišnjem broju pacijenata hospitaliziranih u svim kliničkim bolnicama i klinikama na području Primorsko-goranske županije.

U ovoj se pandemiji u bolnicama “odradilo” dvostruko više pacijenata s koronavirusom od ukupnog godišnjeg broja hospitaliziranih u KB-u Dubrava.

Točne statistike o tome koliko su dana bolničkog liječenja trebali pacijenti oboljeli od covida-19 još uvijek ne postoje, no u HZJZ-u kažu kako je prema ograničenom uzorku covida-19 hospitaliziranih bolesnika za koje su u ovome trenutku dostupni podaci, prosječno trajanje hospitalizacije iznosilo 11,5 dana.

To znači da su oboljeli u bolnici bili gotovo dvostruko dulje od uobičajenog prosjeka: prosječna duljina hospitalizacije u vrijeme prije pandemije iznosila je osam dana, a u akutnim bolnicama šest dana.

Prema podacima HZJZ-a, stanje po županijama uglavnom je bilo slično, bez značajnijih odstupanja. Što se pak usporedbe s drugim državama EU-a tiče, hospitalizacija je bilo nešto više u odnosu na europski prosjek, no u HZJZ-u kažu kako ti podaci zasad nisu dovoljno pouzdani.

Neujednačene stope

“Podaci o stopi hospitalizacije covid-19 bolesnika za EU zemlje u ovome su trenutku dostupni na tjednoj razini. Kako prikupljanje podataka, odnosno kategorije koje se prikupljaju, nisu ujednačene na razini EU-a, podaci o stopi hospitalizacija nisu dostupni za sve EU zemlje. Ako se u obzir uzme prosjek zemalja EU-a za koje su podaci dostupni, u zadnja dva tjedna Hrvatska ima veću stopu u odnosu na prosjek EU-a, no taj se podatak ne može smatrati referentnim s obzirom na spomenuta ograničenja”, objašnjava epidemiologinja Marija Bubaš.

Broj umrlih od koronavirusa od sredine travnja 2020. do 1. lipnja ove godine dosegnuo je 8.034 osobe. Velikim je dijelom riječ o najteže oboljelima koji su bili smješteni u jedinicama intenzivne skrbi, no podaci iz bolnica kojima raspolaže HZJZ govore da gotovo polovina ukupnog broja umrlih od koronavirusa nije bila na respiratoru.

Po smrtnosti od covida-19 Hrvatska stoji dobro u odnosu na ostatak Europske unije: Sa stopom od 2,2 posto negdje smo u sredini, dok najnižu smrtnost imaju Norveška (0,62 posto) i Danska (0,89 posto), najlošija je Slovačka (3,17 posto), zatim Grčka (3 posto) i Italija (2,99 posto). Velika Britanija, kao i Brazil, bilježi smrtnost od covida-19 od 2,8 posto, lošija od nas je i Njemačka s 2,4 posto, a manju smrtnost od nas imaju, primjerice, Slovenija (1,72 posto) i Crna Gora (1,59 posto).

Udio umrlih među hospitaliziranima bitno je veći, oko 20 posto, ako računamo da se većina smrtnih ishoda dogodila u bolnici. Neka europska istraživanja govore o stopi bolničke smrtnosti od covid-19 od čak 28 posto. Najviša stopa smrtnosti bilježila se u proljeće prošle godine, dok se tek tragalo za djelotvornom terapijom za covid-19.

Duljina liječenja

Podaci po bolnicama ipak se donekle razlikuju – u Varaždinskoj je bolnici, na primjer, na odjelu intenzivne njege liječeno 11 posto hospitaliziranih, što odgovara državnom prosjeku, ali je smrtnost iznosila 25,7 posto.

Prosječna duljina ležanja covid-19 bolesnika u OB-u Varaždin iznosila je čak 16 dana. U KBC-u Rijeka covid-hospitalizacije trajale su bitno kraće – prosječnih 8,89 dana. Na odjelima intenzivne njege liječilo se 20 posto hospitaliziranih ili svaki peti od ukupno 2,5 tisuća pacijenata koji su se od covid-19 liječili u riječkoj bolnici.

OB Pula na intenzivnoj je njezi liječila upola manje hospitaliziranih, 9,2 posto, no dio pacijenata prebačen je u KBC Rijeka. Hospitalizacija u toj bolnici trajala je u prosjeku devet dana, a smrtnost među hospitaliziranima zbog covid-19 iznosila je 11 posto.

U Klinici za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević od početka pandemije hospitalizirano je oko 2,7 tisuća bolesnika s covidom-19. Intenzivnu medicinsku skrb trebalo je oko 400 takvih bolesnika, ili oko 15 posto hospitaliziranih zbog koronavirusa. Prosječna duljina hospitalizacije u toj bolnici iznosila je 10-tak dana, a smrtnost oko 10 posto, piše Novi list.

Od 15. travnja 2020. do 1. lipnja 2021.

8.034 umrlih

54.656 oboljelih

40.678 hospitalizacija

4.149 na respiratoru

1,2 % najtežih slučajeva