"Mislim da je prijedlog koeficijenata i sada primjeren, uvažavajući sve ono što je u zdravstvu učinjeno proteklih godina", rekao je Beroš na konferenciji za novinare koju je sazvao nakon što je pet krovnih liječničkih udruga zadalo ultimatum i zaprijetilo štrajkom ako se liječnicima, uz ostalo, do kraja siječnja ne povise koeficijenti u novoj uredbi za najmanje 20 posto.  

Od 2016. do 2022. financijski trošak za plaće u sustavu zdravstva povećan je 43 posto ili 500 milijuna eura, a ukupno, kroz uredbe u 2023. i 2024., bit će potrebno izdvojiti u sustav zdravstva dodatnih oko 450 milijuna eura što je jedan od najvećih iznosa za povećanje materijalnih prava radnika u zdravstvu ikada u tako kratkom periodu, istaknuo je ministar.

Podsjetio je da je u 2023. vlada donijela uredbu kojom je trošak za plaće u zdravstvu povećan za 226 milijuna eura te su plaće podignute za oko 62 posto zdravstvenih radnika. 

Ove će se godine svim kategorijama radnika u zdravstvu dodatno podignuti plaća, što prema sadašnjim preliminarnim proračunima, iznosi 230 milijuna eura na godišnjoj razini.

"Nije se moguće referirati na sada još samo virtualne koeficijente i reći da je to samo pet post povećanje plaće. Vidjet ćemo koliko će ono biti", istaknuo je Beroš te dodao da će svima rasti plaće u javnim i državnim službama, nekome 39 posto, a nekome 6 posto, s ciljem ujednačavanja koeficijenata.

Tzv. robovlasnički ugovori odlaze u povijest

Posebno je istaknuo da tzv. robovlasnički ugovori za specijalizante "odlaze u povijest" s izglasavanjem novih izmjena i dopuna Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Izmjene bi uskoro se trebale naći u saborskoj proceduri.  

Specijalizanti koji prije roka napuste ustanovu koja im je omogućila specijalizaciju, neće plaćati ubuduće penalizaciju, već samo realni trošak edukacije, istaknuo je ministar.

Nakon što se donesu zakonske izmjene, svim će zdravstvenim ustanovama biti naloženo da potpišu sa svojim djelatnicima anekse ugovora kojima će se regulirati to pitanje.

Osim toga, na tragu smo rješenja da ne penaliziramo naše specijalizante nego da ih nagrađujemo ako će ostati u ustanovi u kojoj su se educirali, naglasio je.

Istaknuo je i da je novi zakon o radno-pravnom statusu liječnika u planu zakonodavnih aktivnosti Ministarstva za ovu godinu i da će se njime pokušati definirati kako  zadržati liječnike u Hrvatskoj, u onim sredinama koje nisu atraktivne.

No, taj se zakon neće baviti materijalnim pravima, niti visinom osnovice za rad liječnika jer je to predmet novog Zakona o plaćama u javnim i državnim službama.

Na kritiku da je granski kolektivni zaustavljen u zdravstvenom sustavu, odgovorio je da je zbog izrade zakona o plaćama u javnim i državnim službama zaustavljen proces granskog pregovaranja i bit će nastavljen kada se steknu uvjeti.

"Na prijedlog uredbi o koeficijentima u javnim i državnim službama sindikati će imati mogućnost još jednom artikulirati sve ono što vide kao neadekvatno. To ćemo izmijeniti sigurno", poručio je pa istaknuo da su, od svih javnih službi, primanja u zdravstvu rasla su proteklom razdoblju najviše, a isplaćene plaće u zdravstvu među najvećima su u državi.

Pohvalio se i da su ispunjena dva osnovna indikatora nužna za za sljedeću veliku tranšu europskog novca od 826 milijuna eura.

Do kraja prošle godine trajanje čekanja na dijagnostičku pretragu u bolnicama smanjeno je prosječno na 146 dana te je objedinjena javna nabava usluga i dobara u zdravstvu na preko 85 posto, što uključuje sve zdravstvene ustanove.