Lanjska dobit banaka je iznosila 1,34 milijarde eura, dok je godinu ranije dosezala oko 700 milijuna eura, a kako je pojasnio ekonomski analitičar i direktor Arhivanalitike Velimir Šonje, ulaskom u europodručje Hrvatska narodna banka (HNB) bankama isplaćuje kamate na viškove likvidnosti, pri čemu su ti viškovi likvidnosti koji se drže kod HNB-a izrazito visoki.

- Tako je po toj osnovi oko 480 milijuna eura povećanja rezultata banaka došlo od isplaćenih kamata od strane HNB-a prema bankama, istaknuo je Šonje na briefingu HUB-a na kojem je predstavljen i novi HUB Pregled 1/2024., publikacija koja analizira rezultate poslovanje banaka u 2023. godini.

Podsjetimo, na viškove likvidnosti pohranjene kod središnje banke obračunava se kamata po referentnoj stopi ESB-a za prekonoćni depozit, koja trenutno iznosi četiri posto.

Tako, neto kamatni prihod banaka lani je skočio za 842 milijuna eura, a oko tri četvrtine rasta povezano je s kreditima i depozitima unutar financijskog sektora, dakle ponajprije s plaćanjem većih kamata od strane središnjih banaka i na tržištu novca. Manji dio ukupnog povećanja neto kamatnog prihoda, oko 12 posto, proizašao je iz depozitno-kreditnih odnosa s državom, a 16 posto iz odnosa s poduzećima. 

S druge strane, kućanstva su u 2023. godini kreditnim institucijama platila 14 milijuna eura neto manje po osnovi kamata nego 2022. godine, istaknuli su iz HUB-a.

Rast stambenih kredita u 2023. je nastavljen po stabilnoj godišnjoj stopi od oko deset posto, dok glavno obilježje prošle godine u segmentu kreditiranja predstavlja snažan oporavak potrošačkih kredita. Naime, godišnja stopa rasta gotovinskih nenamjenskih kredita krajem godine je dostigla dvoznamenkasti rast, a u siječnju 2024. je iznosila 12 posto, što je najvećim dijelom posljedica rasta plaća i rasta optimizma potrošača.

Istovremeno, kreditiranje poduzeća usporeno je zbog smirivanja inflacije. Tome su najviše doprinijele otplate kredita za obrtna sredstva i ostalih kredita. Krediti za investicije nastavili su stabilno rasti iznad šest posto, te je njihova godišnja stopa rasta iznosila 7,9 posto u siječnju 2024. godine, naveli su iz HUB-a.

Istaknuli su i da je gospodarski rast pogodovao nastavku poboljšavanja kvalitete kredita. Omjer neprihodujućih kredita nefinancijskim društvima je tako smanjen sa 6,42 posto krajem 2022. na 5,07 posto krajem 2023., a za kredite kućanstvima s pet posto na 4,23 posto u istom razdoblju.

S obzirom na smirivanje inflacije, očekuje se da će Europska središnja banka (ESB) najranije od lipnja početi sa smanjenjem kamatnih stopa, koje barem u početku ne bi trebalo biti snažno, pa bi moglo iznositi 0,25 postotnih bodova.

- Promjene u Hrvatskoj će ovisiti o vremenskom pomaku, koji je u pravilu dva do pet mjeseci, napomenuo je Šonje.

Istaknuo je da je u ovom trenutku potražnja za kreditima u Hrvatskoj, zbog gospodarskog rasta i rasta plaća, izuzetno jaka, što sprječava da kamatne stope padaju već sada.

- S druge strane, u posljednje vrijeme u zemljama gdje je građevinarstvo u krizi, gdje cijene nekretnina padaju i gdje se ljudi manje kreditno zadužuju, prvi blagi pad kamatnih stopa na stambene kredite je već krenuo, kazao je Šonje. 

"Prijenos rasta kamatnih stopa ESB-a u Hrvatskoj bio puno blaži i sporiji"

Direktorica HUB-a Tamara Perko je apostrofirala da je prijenos rasta kamatnih stopa ESB-a u Hrvatskoj bio puno blaži i sporiji no u ostalim zemljama EU-a, zahvaljujući visokoj likvidnosti bankarskog sustava, koja je dodatno porasla ulaskom Hrvatske u eurozonu, kao i stabilnoj depozitnoj bazi, pa banke nisu imale potrebu za inozemnim zaduženjima po višim kamatama.

Pritom, prijenos kamatnih stopa se najmanje osjetio na stambenim kreditima, pri čemu su kamate u Hrvatskoj porasle za oko četvrtinu. S druge strane, prijenos kamatnih stopa se najviše osjetio, za 79 posto, kod kredita poduzeća s glavnicom kredita većom od milijun eura.

- Prosječne kamatne stope na nove stambene kredite stabilizirale su se na prosječnoj razini od oko četiri posto, a od travnja 2022. do siječnja 2024. u prosjeku su porasle za 1,45 postotnih bodova. Istovremeno, kamatne stope ESB-a su porasle za 4,5 postotnih bodova, napomenula je Perko.

Iznijela je i hipotetski primjer stambenog kredita ugovorenog u Hrvatskoj, u prosincu 2021. i prosincu 2023., s glavnicom od 150 tisuća eura, s fiksiranom kamatnom stopom od najmanje deset godina i uz pretpostavljeni rok otplate od 20 godina Onaj iz prosinca 2021. imao bi kamatu od 2,6 posto, uz iznos mjesečnog anuiteta od 799,94 eura, a onaj iz prosinca 2023. kamatnu stopu od 3,72 posto, uz iznos anuiteta od 882,17 eura. Dakle, povećanje bi iznosilo 82,23 eura.

Primjerice, u isto vrijeme u Njemačkoj bi mjesečni anuitet porastao za čak 100 posto više no u Hrvatskoj, pa dok bi Nijemac krajem 2021. s prosječnom kamatom od 1,34 posto plaćao oko 87 eura manji anuitet no građanin Hrvatske, sada bi to iznosilo svega pet eura manje, pri čemu prosječna kamatna stopa na nove stambene kredite u Njemačkoj krajem prošle godine iznosi 3,65 posto.

Kada je riječ o kamatama na nove oročene depozite kućanstava, bilježi se određena stagnacija, na razini od nešto više od dva posto, a Perko ne očekuje da će biti daljnjeg rasta kamatnih stopa u tom segmentu. Rekla je i da je odljev dijela depozita građana iz banaka za kupnju narodnih obveznica i trezoraca bio očekivan, no ne i "značajan da bi se bilo što poremetilo".