Onima koji koriste minus na tekućem računu banke bi trebale naplaćivati kamatnu stopu od najviše 7,61 posto, ali one su našle način kako da to bude gotovo deset posto, a da zaduženi klijenti toga nisu ni svjesni. Sve je bilo prešutno.

Minus na tekućem računu može koristiti oko 1,82 milijuna građana, pri čemu njih oko 95 tisuća ima ugovoren dopušteni minus i plaća najviše dopuštenu efektivnu kamatnu stopu (EKS), dok preostalih više od 1,7 milijuna, ako koriste minus, plaćaju veću kamatu nego što bi trebali. 

Ukupni iznos prekoračenja po transakcijskim računima, prema podacima HNB-a, u lipnju je iznosio 6,3 milijarde kuna i u posljednjih pet godina smanjio se za 1,5 milijardi kuna. Ipak, korisnika minusa i dalje je mnogo. Uz pretpostavku da u prosjeku iznosi 10.000 kuna, proizlazi da više od pola milijuna ljudi koristi taj prešutni minus. 

Gruba računica govori da su građani bankama platili, više nego što su trebali ili toga bili svjesni, oko 140 milijuna godišnje, odnosno u dvije i pol godine, koliko se masovno koristi nova praksa, oko 350 milijuna kuna.

Denis Smajo iz Udruge Potrošač smatra da bi i ovaj slučaj mogao završiti tužbama. "Ljudi bi svojim bankama trebali početi postavljati pitanja o ovoj nepoštenoj praksi i povratu više naplaćenog novca. Jer, svaka praksa u kojoj banke posluju netransparentno i ostvaruju ekstra zaradu na štetu svojih korisnika je nepoštena, pa su i odluke o uvećavanju kamatnih stopa iznad zakonskih ograničenja ništetne", ističe Smajo. Smatra kako je to u suprotnosti s više zakona i ne može se pokriti nikakvim papirima i ugovorima. Ako klijenti banaka budu razmišljali o tužbi, podsjeća ih da za nepoštenu praksu ne postoji zastara potraživanja.

Kada su krajem 2018. banke prelazile s dopuštenog na prešutni minus, objasnile su da to rade zbog "usklađivanja s novim propisima", da suštinski sve ostaje isto kao i kod dosadašnjeg minusa, samo će sve biti jednostavnije za ugovaranje. Sve je ostalo isto, osim cijene.

Može se očekivati da banke za tu praksu imaju dobro pravno pokriće te da će je neki potrošači pokušati osporiti. Ipak, neobično je da su banke posegnule za "malim slovima" ako se ima u vidu činjenica da je u proteklih desetak godina, nakon financijske krize, ulaska u EU i slučaja franak, zaštita potrošača dobila posve novu dimenziju, piše Jutarnji list i podsjeća da je Hrvatska narodna banka prošlog tjedna najavila da će pokrenuti zakonske izmjene i ograničenje korištenja spornog proizvoda.