Vlasnik ste stana, ali ne biste ga dugoročno iznajmili jer vas je strah kakvim će ga podstanari ostaviti? Nema brige, moći ćete ga na tri do deset godina prepustiti državi, ona će ga “rentati” umjesto vas, dati vam 40 posto veći iznos nego što ga plate podstanari, a i obvezati se da će nekretninu vratiti u stanju u kakvom je zatečena, piše Večernji list.

Što se podstanara tiče, oni će plaćati stanarinu i režije koji ne prelaze 30 posto njihovih primanja, za stanove će se prijaviti pa dobiti onaj koji odgovara broju ukućana, a stanarina koja ide državi bit će medijalna. Deset eura po kvadratu ako govorimo o Zagrebu, za svaku lokalnu jedinicu cijena će biti različita, a ako vam još uvijek nije posve jasno o čemu mi to, uzet ćemo za primjer stan od 65 kvadrata koji dotični vlasnik želi prepustiti državi da ga ona renta.

Ako u ovom javno-privatnom partnerstvu vlasnik i država potpišu ugovor na šest godina, vlasnik će za svoj stan dobiti 42 tisuće eura kroz dvije rate, dok će sami podstanari na stanarinu kroz spomenuto razdoblje potrošiti nešto manje od 25 tisuća. Ili, spustimo li to na mjesečne rate, vlasnik stana će mjesečno za svojih 65 kvadrata dobivati 583 eura, podstanari će plaćati 350, a razliku će “pokriti” država. Vlasnici će se htjeti odlučiti na takav model iznajmljivanja, uvjereni su u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, unatoč tome što na tržištu za taj isti stan od 65 kvadrata mogu dobiti i do 850 eura, jer stanovi su to koji ni sad nisu u najmu, već stoje prazni.

Ovaj model priuštivog stanovanja, kako je pojasnio ministar i potpredsjednik Vlade Branko Bačić pri predstavljanju Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030., trebao bi profunkcionirati na proljeće sljedeće godine, a o svim stanovima koje vlasnici prepuste državi za najam brinut će se Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN).

Mora se to tako, pojasnio je Bačić koji je istaknuo i da je ovaj stambeni plan prvi dokument od nacionalnog značaja za stanovanje od neovisnosti Hrvatske jer danas je priuštiti si dom postalo gotovo nemoguće. – Ulaganje u nekretnine građanima je postao oblik štednje, stanove i kuće u Hrvatskoj kupuju stranci gotovinom, a porasle su i cijene građevinskog materijala uslijed energetske krize. Došli smo do toga da 40 posto ukupnog stambenog fonda uopće ne služi za stanovanje.

Radi se o 958 tisuća stanova, od kojih je 231 tisuća u kratkoročnom najmu, 132 tisuće koristi se za različite djelatnosti, a 595 tisuća je nekretnina koje su jednostavno prazne – kazao je Bačić pa dodao da je Međunarodni monetarni fond procijenio da Hrvatskoj u ovom trenutku nedostaje 232.750 nekretnina, dok Ekonomski institut barata nešto većom brojkom; 236.731 stambenu jedinicu smo u deficitu. I Eurostatovi podaci su porazni, kaže ministar, Hrvatska ima stopu prenapučenosti od 34,4 posto, a prosječan broj članova kućanstva kod nas je 2,67, što je treći najveći broj u Uniji. Naravno, spomenuo je i da smo, osim Portugala, država u kojoj se djeca najdulje zadržavaju u roditeljskom domu; napuštaju ga s 33,4 godine.