Strukovna udruga kriminalista upozorila je premijera Andreja Plenkovića na, kako tvrde, nesigurnost policajaca pri zakonitoj primjeni ovlasti te zatražila zakonske izmjene i snažniju zaštitu službenika.
Strukovna udruga kriminalista uputila je pismo premijeru Andreju Plenkoviću u kojem traži jačanje kaznenopravne zaštite policijskih službenika pri primjeni ovlasti. U udruzi tvrde da policajci nemaju dovoljno pravnih instrumenata ni sustavne podrške za zaštitu osobnog i profesionalnog integriteta kada postupaju zakonito, prenosi Index.
U pismu poručuju da je hitno potrebno vratiti dignitet, ugled i društveni položaj hrvatskih policijskih službenika. Podsjećaju i na ulogu policije u obrani Hrvatske tijekom stvaranja neovisne države.
Atmosfera straha među policajcima
Kao jedan od pokazatelja problema navode nedavno medijski eksponiran sudski postupak pokrenut zbog prijetnji koje je Anna Dujić uputila policajki. Ističu da ne ulaze u meritum tog slučaja, ali smatraju da njegove okolnosti pokazuju sustavne nedostatke koji stvaraju negativnu percepciju policijskog rada.
Posebno upozoravaju na strah policajaca pri postupanju prema političarima, medijski eksponiranim osobama i ljudima iz kriminalnog miljea. Tvrde da osobe protiv kojih je policija zakonito postupala, nakon odbačaja kaznene prijave, mogu preuzeti progon kao supsidijarni tužitelji.
„Umjesto da djeluju beskompromisno, nepristrano i zakonito, sve se češće boje postupati jer svaka radnja može biti pogrešno protumačena, zlouporabljena ili čak rezultirati sankcijom”, upozoravaju iz udruge.
Takvi postupci, navode, policajce mogu fizički i psihički iscrpiti, iako najčešće završavaju oslobađajućim presudama. Udruga tvrdi i da se u dijelu disciplinskih postupaka policajce unaprijed proglašava krivima, prije potpunog i nepristranog utvrđivanja činjenica.
Traže jasniju podjelu uloga policije i DORH-a
Kriminalisti od Vlade traže jasnije razgraničenje uloga policije i Državnog odvjetništva. Smatraju da policija treba biti stvarni i autonomni nositelj predkaznenog postupka u fazi postojanja osnova sumnje, odnosno samostalno provoditi izvide, prikupljati dokaze i osiguravati tragove na terenu.
Prema njihovu prijedlogu, DORH bi vodstvo trebao preuzeti kada se utvrdi viši stupanj vjerojatnosti, odnosno osnovana sumnja, te potom voditi daljnji kazneni postupak pred sudom. Udruga upozorava na, kako navodi, prebacivanje odgovornosti i pasivizaciju policije kroz konzultacije s DORH-om već u najranijoj fazi izvida.
Država bi preuzela odgovornost
Kao jedno od rješenja predlažu izmjene Zakona o policiji prema kojima oštećenik ne bi mogao preuzeti kazneni progon kao privatni ili supsidijarni tužitelj ako je policajac ovlast primijenio u skladu sa zakonom, a DORH nije pokrenuo postupak, odbacio je prijavu ili obustavio progon.
Imovinskopravni zahtjev tada bi se, prema njihovu prijedlogu, mogao ostvarivati isključivo u parničnom postupku protiv Republike Hrvatske. Traže i izmjenu Kaznenog zakona kojom bi se jasno propisalo da radnja poduzeta na temelju zakonske ovlasti i u skladu sa zakonom nije kazneno djelo.
Udruga od Vlade traži afirmaciju policije kao autonomnog nositelja predkaznenog postupka, izmjene Zakona o policiji i Kaznenog zakona, potpunu pravnu i profesionalnu zaštitu policajaca pri zakonitoj primjeni ovlasti te depolitizaciju i profesionalizaciju izbora rukovodećeg kadra. Poručili su da su spremni sudjelovati u radnim skupinama i izradi nacrta zakonskih izmjena.
