Na početku gostovanja na N1 rekla je kako vjeruje da će popis stanovništva u Glini pokazati veliko razočaranje jer je puno ljudi napustilo taj grad. “Mi smo posljednjih godina bili prvi po iseljavanju, jako puno ljudi je otišlo”, kaže.

Ističe kako jo uvijek nedostaje i kontejnera, točnije, njih 38.

“Statičari trebaju ponovno izaći na teren, pola tih žutih naljepnica su prešle u crvene nakon svih ovih potresa. Ljudi nakon 9 mjeseci nisu priključeni ni na vodu ni na odvodnju, kontejneri prokišnjavaju, treba napraviti nadstrešnice nad njima, toliko su se cijene materijala povisile da čovjek i kada bio sam išao raditi nadstrešnice, ne bi mogao kupiti materijal.

Mi smo na početku 4. mjeseca jednu tu kućicu kompletno s namještajem kupili i koštalala je 85.000 kuna, a sada bez namještaja košta 150.000. Mislim da bi se država trebala uključiti u sufinanciranje tog materijala”, kaže.

S udrugom Ljudi za ljude u kojoj djeluje, kaže, sagradili su preko 20 drvenih uća, kupili montažne kuće i kupuju kuće sa zelenom naljepnicom. “To broji preko 36 objekata, koje su privatni mali ljudi donirali”, govori.

Na pitanje koliko je onda država sagradila kuća, ako su privatni donatori uspjeli njih 36, odgovara:

“Na području grada Gline država nije izgradila nijednu kuću. Nula”.

Kaže kako je premijer u Glini bio prije izbora, na otvaranju kontejnerskog naselja te da mu je tada rekla kako nedostaje još 50 kontejnera.

“Tada je više od pola kontejnera dopremljeno, ali još i fali. Treba oduzimati kontejnere, neki ljudi imaju po tri četiri, imaju kuće sa zelenim naljepnicama, meni je jasno da postoji strah kada je potres, i mene je strah, ali što je s ljudima koji imaju crvene naljepnice? To je sve presporo, ide jesen, ide zima, ja ne znam kako će ljudi izdržati u kontejneru, pogotovo ako se bude plaćala struja. Oni samo hoće jednu malu prostoriju kada dođe zima, gdje mogu naložiti vatru”, kaže.

“Država nije izgradila nijednu kuću na Baniji”

Objasnila je i zašto ljudi ostaju na Baniji:

“Ostaju jer su tu proveli svoj cijeli život, pogotovo ako su mlađe obitelji, imaju stoku i strojeve i žele ostatak života provesti na svom ognjištu. Sve se koncentriralo na Zagreb, nije samo Zagreb Hrvatska, mi smo svi zaboravljeni. Prazna je Dalmacija, Banija, Slavonija, tu nema života. Vlada se treba koncentrirati na cijelu Hrvatsku, na Baniju, bez ljudi nema života”, rekla je.

Ističe i kako bi Banija ne bi trebala ovisiti o EU fondovima, nego da bi im trebala pomoći država, koja bi to područje najprije trebala naseliti. Komentirala je i izjave ministra Medveda koji tvrdi da je država obnovila već priličan broj kuća na Baniji.

“Ja mislim da su to kuće sa zelenom naljepnicom, da su se tu obnovili dimnjaci, ali država nije izgradila nijednu kuću na Baniji”.

Rekla je i kako problema imaju s rušenjima kuća zbog imovinskih odnosa.

“Ja ne mogu rušiti objekt gdje su četiri vlasnika jer nisu ni na području EU ni Hrvatske. Znači taj objekt ugrožava sigurnost djece, mi hitno trebamo mijenjati zakon da ne trebamo suglasnost vlasnika. Ja nemogu rušiti objekte gdje imam donatore za trajnu gradnju. Nas papirologija guši, pa nitko ne može platiti elaborat 12.000 kuna”.

Što se tiče najavljenih javnih radova, kaže kako se tu u Glini radi o istih 86 ljudi kao i dosad, samo su im produljeni ugovori.

“Treba mijenjati zakon”

“To će nas koštati 19 milijuna kuna, za taj novac mogle se izgraditi 50 do 60 kuća da ljudi mogu lakše dočekati obnovu, ali ne i samo to, neki će završiti život u tim kućama. Ja ne znam što će javni radovi raditi na tim ruševinama, slagati ciglu?”, pita se i dodaje:

“Žalosno je što sve to donose ljudi koji nisu na terenu. Mi smo jučer bili kod čovjeka kojem je sve srušeno. On moli samo malu kućicu, od 10 kvadrata, samo da ima jednu sobu, da stavi peć i krevet. Imamo puno praznih kontejnera bez sanitarnog čvora, što ćemo s tim ljudima? To su transportni kontejneri. Kutije.

Ljudi za ljude, Solidarna, donatori, mi smo podijeliti 248 kontejnera kompletno opremljenih i sa sanitarnim čovrom, ali ni nakon 9 mjeseci oni još nisu priključeni ni na vodu ni dovodnju. Grad Glina je narudžbenicu poslao obrtničkoj zadruzi u Sisak, ali ništa. To sve sporo teče. Ne može mi nitko reći da država 9 mjeseci nakon potresa nije uspjela spojiti te kontejnere na vodu i odvodnju. Mi smo imali sastanak, gradonačelnik je sve potpisao, ali ništa se ne radi”.

Kaže i kako tek sada, u Novom danu, saznala da premijer u ponedjeljak dolazi u Glinu te da će mu postaviti pitanj ai tražiti rješenje.

“Vlada bi morala naći modus da sufinancira taj građevinski materijal, ili bar da nas oslobodi tih 25% poreza na donacije da možemo izgraditi kuće. Zakon moramo mijenjati, prilagoditi trenutnoj situaciji i potrebama na terenu”, zaključuje.