31. po redu

Završena je Orguljaška ljetna škola u Šibeniku: Najmlađa polaznica 9, najstarija 60 godina

Glazba   |   Autor: Š.I.   |   20.08.2024 u 09:19

  Press
Koncertima polaznika u crkvi sv. Frane i Katedrali sv. Jakova zaključena je ovogodišnja, 31. po redu Orguljaška ljetna škola koja se u Šibeniku održavala od 29. srpnja do 7. kolovoza.

Za razliku od prošlogodišnje Škole (kada je u njezinom radu sudjelovalo 7 predavača i 27 polaznika), ove godine bio je povećan broj predavača i polaznika. Tako je na 31. orguljaškoj ljetnoj školi sudjelovalo 9 predavača i čak 35 polaznika od kojih je najmlađa polaznica stara svega 9 godina, dok je najstarija polaznica 60-godišnja Splićanka koja je poželjela po prvi put zakoračiti u svijet orgulja. Oni su proteklih 10 dana marljivo radili po šibenskim crkvama, a uz redovitu nastavu sviranja organizirana su i večernja predavanja u prostorima Interpretativnog centra Civitas sacra.

Ove godine obrazovna ponuda Škole obuhvatila je 6 seminara (Glazba renesanse i baroka, Glazba 19. – 21. stoljeća, Improvizacija, Glazbeni rukopisi iz hrvatskih arhiva, Klavikord i povijesne orgulje), te tri radionice (Radionica za početnike, Arhivistička radionica i Organološka radionica). U radu Škole sudjelovalo je čak 9 predavača: uz one s višegodišnjim stažem vidljivo je i pomlađenje nastavničkog kadra (koje čine orguljaši Ursa Ljuban iz Trogira i Ivo Mrvelj – i sam polaznik Orguljaške ljetne škole prije petnaestak godina – a danas pomoćni orguljaš u crkvi sv. Tome u Leipzigu gdje je nekoć djelovao Johann Sebastian Bach.

Najmlađi polaznici škole – njih 12 – u okviru Radionice za početnike imali su priliku ući u svijet orgulja: pod vodstvom prof. Urse Ljuban ovladavali su umijećem sviranja orgulja. Njihov interes, kao i nastupi na koncertima svjedoče o tome kako su orgulje i danas interesantne mladima, koje valja obrazovati i podržavati njihov interes od najmlađe dobi. S obzirom da u Hrvatskoj još uvijek ne postoji program učenja orgulja u osnovnoškolskom obrazovanju, tim je od još većeg značaja ovakva obrazovna ponuda Orguljaške ljetne škole kao platforme (na nacionalnoj razini) na kojoj se i najmlađima daje prilika da upoznaju i sviraju na orguljama.

Polaznici Arhivističke radionice pod vodstvom dr. sc. Snježane Miklaušić-Ćeran radili su na popisivanju muzikalija iz ostavštine don Krste Stošića i don Veljka Jadronje (pri šibenskoj katedrali), dok su polaznici Organološke radionice pod vodstvom organologa Emina Armana proučavali orgulje čuvenog Petra Nakića, hrvatskoga graditelja šibenskih korijena i pripremali elaborat o tom izuzetno vrijednom instrumentu u crkvi sv. Frane. Naime, jednako važan aspekt Škole je i održavanje šibenskih orgulja koje iziskuje mnogo financijskog napora, ali se upravo aktivnostima Orguljaške ljetne škole ta povijesna baština održava, stavlja u funkciju, te naposlijetku i valorizira većim brojem koncerata i popratnih događanja.

Ove godine ponovno je održana večernja šetnja u kojoj su se polaznicima pridružili i zainteresirani Šibenčani u otkrivanju skrivenih i javnosti slabo dostupnih orgulja, te su im tijekom dvosatne šetnje orguljaši Ivan Bosnar i Ivo Mrvelj prezentirali najmanje šibenske orgulje – one u crkvi sv. Luce – kao i one najstarije (u crkvi sv. Duha), te orgulje u crkvi sv. Križa u Docu koje će zalaganjem Orguljaške ljetne škole ove godine krenuti u potpunu obnovu. U šetnji se pridružio i turistički vodič Dario Mikulandra, koji je za svaku od šibenskih crkava pružio odgovarajući povijesni kontekst, odgovarajući na mnoga pitanja oko nastanka pojedinih orgulja, ali i otvorio brojna druga zanimljiva pitanja, upućena organolozima i svima koji se zanimaju za šibensku orguljsku baštinu. Ovakvim kontinuiranim slušanjem većeg broja orgulja u svega dva sata mnogo se bolje može percipirati bogatstvo Šibenika i njegova jedinstvenog orguljskog pejzaža u kojem se nalaze primjerci svih perioda gradnje orgulja u Hrvatskoj na jednom mjestu, po čemu je Šibenik ne samo specifičan, već i predestiniran da bude pravi obrazovni centar za buduće orguljaše i sve koji se zanimaju za povijesni razvoj orgulja.

Tijekom škole gostovali su i drugi umjetnici: na koncertu otvorenja u crkvi sv. Frane nastupio je Ivan Bosnar, hrvatski orguljaš s američkom adresom, te jedini hrvatski orguljaš koji je doktorat orgulja stekao na prestižnoj američkoj školi Eastman School of Music u Rochesteru, u saveznoj državi New York, gdje danas djeluje kao predavač na Syracuse University. Nekadašnji polaznik Orguljaške ljetne škole, Bosnar se nakon desetak godina ponovno vratio u Šibenik, te je održao sjajan koncert otvorenja Škole, na kojem je uz djela europskih skladatelja izvodio i vlastite improvizacije na Nakićevim i Hefererovim orguljama. Nastupio je i trio glazbenika u sastavu: Ana Slavica (violina), Zoltan Hornyansky (oboa) i Pavao Mašić (orgulje), koji su oduševili publiku na koncertu komorne glazbe u šibenskoj katedrali 4. kolovoza 2024. Inače, oboje instrumentalista djeluju u Zagrebačkoj filharmoniji: Zoltan Hornyansky kao solo-oboist, a Ana Slavica kao članica tutti-violina.

Na ovogodišnjoj Školi gostovao je i slovenski umjetnik, Tomaž Sevšek Šramel, koji je u crkvi sv. Luce 2. kolovoza održao koncert na dva raritetna instrumenta. Prvi od njih su orgulje nepoznatog graditelja, jedini primjer sačuvanog ottavino instrumenta (što znači da cjelokupni instrument zvuči oktavu više) u Dalmaciji, koje se osim specifičnim zvukom odlikuju i rijetko prisutnim oslikanim vratnicama ormara sa sviralama. Većinu repertoara inozemni je gost izveo na klavikordu, instrumentu kakvim su se redovito služili orguljaši iz doba baroka u svrhu vježbanja i kućnog muziciranja, čime je ovaj koncert bio jedinstvena prilika za građane Šibenika i njihove goste da po prvi put ikad čuju ovaj rijetki i zaboravljeni instrument intimnoga zvuka.

Koncert predavača 3. kolovoza u crkvi sv. Frane donio je presjek raznovrsnih orguljskih djela i improvizacija, izvedenih na orguljama koje predstavljaju dva najreprezentativnija primjera instrumenata domaćih graditelja: baroknim orguljama Petra Nakića (s najvišim stupnjem izvornosti autorova instrumenta u Hrvatskoj), te modernim orguljama Ivana Faullenda-Heferera (njegov najuspjeliji i najveći rad).

Kao posebnost ovogodišnje Škole ističemo i orguljsku ekskurziju u Skradin 31. srpnja, gdje su predavači i polaznici obišli orgulje Francesca Daccija, Nakićeva učenika i nasljednika. Riječ je o velikom instrumentu katedralnog tipa postavljenom u skradinskoj župnoj crkvi, o kojima je kratko izlaganje održao organolog Emin Armano, nakon čega su polaznici i predavači imali priliku zasvirati i održati koncert.

Osim koncertnih događanja, vrijedan prinos Škole bila su i predavanja otvorena za javnost koja su se održavala u Dvorani sv. Mihovila u Interpretacijskom centru Civitas sacra. Ivan Bosnar održao je dva opsežna predavanja kojima je prezentirao bogatu povijest orgulja, od antičkoga doba do suvremenih instrumenata 21. stoljeća. Ivo Mrvelj na sličan je način predstavio danas sačuvane orgulje u Njemačkoj na kojima je za života muzicirao Johann Sebastian Bach, a zasebno predavanje prigodom jubileja 25 godina održavanja Arhivističke radionice održala je dr. sc. Snježana Miklaušić-Ćeran, njezina voditeljica, koja je dala presjek aktivnosti s desetak uređenih arhiva i projekata (arhiv župe Gospe van Grada, zbirke različitih muzikalija u šibenskim arhivima, popis ostavštine organologa prof. Božidara Grge, te niz objavljenih knjiga kao direktnog rezultata rada Arhivističke radionice), te je predstavila nove zanimljive sadržaje kojima će se Arhivistička radionica baviti u budućnosti (arhiv samostana sv. Luce).

Na koncu, završnim koncertima polaznika u crkvi sv. Frane i Katedrali sv. Jakova, te podjelom uvjerenja polaznicima okončana je 31. orguljaška ljetna Škola, uz prisustvo velikog broja publike. U zaključnom govoru na okruglom stolu, prof. Mašić, voditelj Škole, zahvalio se svima koji moralno i materijalno potpomažu rad Škole: istaknuo je Grad Šibenik, Šibensko-kninsku županiju, Turističku zajednicu Grada Šibenika i Šibensko-kninske županije, Ministarstvo kulture i medija RH, HUZIP, kao i Šibensku biskupiju, čijom su im susretljivošću otvorena vrata svih šibenskih crkava. Posebnu zahvalu uputio je šibenskim redovnicama i redovnicima, franjevcima konventualcima kao domaćinima, te sestrama benediktinkama sv. Luce i sestrama Franjevkama od Bezgrešne koje svake godine velikodušno primaju određeni broj polaznika na smještaj kako bi im olakšali boravak u Šibeniku. Upravo su oni - uz župni ured Katedrale sv. Jakova i župnika don Krešimira Matešu - važan kamenčić u mozaiku složene organizacije ove jedinstvene manifestacije koja nastavlja okupljati jednom godišnje najveći broj orguljaša u Hrvatskoj, bilo u svojstvu predavača ili polaznika, mladih i starih, zajedno udruženih u promociji šibenskih orgulja i akumuliranjem znanja i vještina koje orgulje iziskuju.

    

26 fotografija

POGLEDAJTE
GALERIJU

Podijeli: