Kreativni krug Šibenika

Techno i šibenska šansona, otkud DJ-i na sceni, grupa MI; sve je povezano. Evo kako

Glazba   |   Autor: A.Pa.   |   14.07.2024 u 21:54

  Ilustracija
Današnja scena elektroničke glazbe, hrvatska urbana klupska scena, techno, house i slična glazba, postoji zbog disc-jockeya koji su znali, htjeli i mogli prepoznati muziku glazbenika svog vremena i predstaviti je široj publici, a potom su i sami postali aktivni sudionici kao dio scene unutar tog žanrovskog kreativnog kruga.

Teza je to koju preuzimamo sa stranice legendarne šibenske grupe MI nastale šezdesetih godina prošlog stoljeća, u vrijeme kad je popularna muzika osvajala čitav planet, pa tako i socijalističku federativnu tvorevinu na brdovitom Balkanu, uz jadransku obalu koja srećom nije bila pokrivena ‘željeznom zavjesom’ pa je mogla producirati muziku i imati scenu, The Scenu već šezdesetih.

Pod naslovom ‘Trojica u sjeni’, autor članka Siniša Škarica navodi kako poziv DJ-a, a pojam se na prostorima bivše države javlja s pojavom prvih disko klubova već u drugoj polovici šezdesetih, na početku nije bitnije utjecao na diskografske tokove, osim u promotivnom smislu.

Čuveniji ‘jahači ploča’ poput Zorana Modlija, Želimira Altarca Čička ili Domagoja Veršića, Ivana Balenta Tratinčice, Nikole Neškovića ili Davora Keršanca Kere, u dugom su razdoblju neslužbenih top lista znali isticati svoje tjedne top ljestvice ili raditi izbor ‘pjesme dana’ (takozvani ‘power play’, opaska je autora članka).

Slavin Balen, za DJ pultom od 70-ih

Oni su se ponekad i uključivali u stvaralački nemir svojih omiljenih izvođača, najviše savjetima, a rjeđe kao tekstopisci i zapošljavali su se na radio postajama ili postajali diskografski djelatnici. Dolaskom osamdesetih godina, neki od njih počeli su, pomamljeni novim zvukom, koketirati s disco muzikom i favorizirati nove plesne forme temeljene na elektro soundu i ritmičkom obrascu 4/4, čuvenom ‘four to the floor’ koji je i danas u temeljima elektroničke scene, posebno u Šibeniku gdje je sigurno ugrađen u temelje onoga što se događa u Tunelu. 

Jedan od rodonačelnika novog DJ swinganja bio je Slavin Balen, a njegovi sljedbenici Kristijan Frković Frx, Filip Ivelja, kasnije kao Phat Phillie i brojni drugi koji će se ugraditi u tu veliku hrvatsku glazbenu priču koja traje do danas.

Na stranicama grupe Mi, koja svojim postojanjem legitimira Šibenik i Hrvatsku kao rock izvorišta i kreativna žarišta iz kojih se razvila popularna glazba, navodi se da je Balen jedan od otaca hrvatskog hip-hopa koji je za DJ pultom od sedamdesetih godina i brat je deset godina starijeg brata Ranka Balena, rokerskog pionira ovih prostora, bubnjara Ehosa i potom legendarne Grupe 220, majstora instrumenta. Time je sigurno utjecao na mlađeg brata i ta njihova veza, u kontekstu tog vremena, ilustrira nastanak hrvatskih DJ-a.

U škripcu / RTS screenshot

Slavin kao radijski voditelj i DJ, jedan od zaštitnih znakova Radija 101, glazbu je slušao kao reviju ritmova, s digitalnom koncesijom od 2023. , i ostao posljednji voditelj kultnog radija. 

Zoran Vulovic Vule danas je ugledni glazbeni menadžer koji vodi koncertnu agenciju Long Play, jednu od najprestižnijih koncertnih agencija u Srbiji i na prostoru bivše Jugoslavije. Dugogodišnji je menadžer Bajage i Instruktora, osnivač poznatog kragujevačkog Arsenal festivala, a bogatu karijeru počeo je 1980. kao pokretač jednog od najznačajnijih srpskih i jugoslavenskih novovalnih sastava imena U škripcu. Više o biografiji pročitajte u izvornom tekstu na stranicama grupe Mi, ugrađenom pod ovaj članak. 

T. Eterović: Selfie s Arsenom / Privatna arhiva

Najmlađi od ‘trojice u sjeni’ je Toni Eterović iz Splita koji je od njih najmanje u sjeni, što nije čudno s obzirom na njegove svakodnevne aktivnosti kao skladatelja, aranžera, instrumentalista, producenta, studijskog profesionalca i izdavača, kao stalnog suradnika glazbenih manifestacija vezanih uz scensku, popularnu glazbu, šansonu, klapsku i duhovnu glazbu te kao voditelja raznih festivalskih orkestara.

Dobitnik je strukovnih nagrada Status i Porin. 

‘Pamtim onaj, čini mi se njegov prvi, za 3. Festival dalmatinske šansone u Šibeniku 2000. kada ga je podijelio, naravno, sa Šarcem i Viljcem’, dodaje u svom DJ osvrtu Siniša Škarica čije superzanimljive tekstove pratiti možete na digitalnom stageu njegovih Miovaca. 

Podijeli: