Počela izgradnja solarne elektrane u Promini: Projekt vrijedan više od 115 milijuna eura

Projekt je vrijedan više od 115 milijuna eura, a gradi se u južnom dijelu Općine Promina na području naselja Mratovo, Oklaj i Razvođe. Predviđeno trajanje radova iznosi 20 mjeseci a koncesija je na 30 godina. Bit će instalirano preko 300 000 fotonaponskih modula, a kao dio projekta bit će izgrađena nova trafostanica 400 kV za prijenos energije u nacionalnu prijenosnu mrežu.

Radom sunčane elektrane proizvoditi će se količina električne energije koja je dovoljna da zadovolji potrebe oko 88 000 kućanstava, a emisija CO2 tvrdi ivnestitor smanjit će se za 140 000 tona godišnje.

Općina Promina očekuje znatan priljev sredstava u općinski proračun, no hoće li to zaista biti tako, nije sigurno – zbog dvosmislenosti relevantnih zakona.

Tim povodom Radio Drniš razgovarao je s načelnikom, brigadnim generalom Tihomirom Budankom.

Koliko je vremena prošlo od ideje do početka realizacije projekta?

Prvo su 2009. godine u Prostorni plan Šibensko kninske županije uvrštena ova dva polja a potom 2014. godine u Prostorni plan Općine Promina, kojim smo se uskladili sa prostornim planom višeg reda, dakle županijskim.

Zašto je ovaj projekt bitan za Općinu Promina?

Još je i općinska vlast prije mene smatrala da su obnovljivi izvori električne energije bitni ne samo za našu jedinicu lokalne samouprave već i za državu, što je kasnije potvrdila strategija energetskog razvoja koju je donijela Republika Hrvatska. To je jedini čisti oblik proizvodnje električne energije. Kod nuklearnih elektrana imamo problem s radioaktivnim otpadom kojeg treba zbrinjavati, kod termo elektrana imamo problem s fosilnim gorivima, ugljenom, visoke emisije štetnih plinova, kod hidrocentrala imamo zadiranje u prirodu. Iako je Općina Promina preteča u proizvodnji električne energije, 1906. kad je napravljena hidrocentrala, narušena je priroda a četiri su slapa, Ćorića, Manojlovića, Miljacka i Rošnjak sigurno su primjerice promijenile svoj dotadašnji tok, ostane nam vjetar koji je vizualno nezgrapan za vidjeti i ostaju nam fotonaponi koji imaju svoje ploče koje se postavljaju na zemlju i traže veće područje, što je jedini njihov nedostatak. Nema zagađenja, nema štetnosti, ljudi na krovove kuća stavljaju takve elektrane, najmanje je štetna i za okoliš i za čovjeka.

Bitno je i što po sadašnjoj zakonskoj regulativi lokalnim jedinicama bi od proizvodnje električne energije trebale imati određenu naknadu. Naknada je bitna za naš razvoj. Po gruboj procjeni značajno bi to utjecalo na prihode našeg proračuna, na daljnji razvoj Promine, od infrastrukture, poboljšanja standarda življenja do razvoja poslovnih i građevinskih zona.

Pratimo probleme susjednih lokalnih jedinica s naplatom financijskih davanja od strane investitora, je li u međuvremenu uređena zakonska regulativa?

To je glavni problem, mi smo nedavno sa županijom pokrenuli inicijativu da se dio zakonske regulative uskladi. Trenutno na snazi imamo Zakon o komunalnom gospodarstvu  koji se može tumačiti dvosmisleno, nije decidirano konkretno precizirano ni za investitora ni za jedinicu lokalne samouprave, uslijed čega su već pojedine susjedne nam općine na sudu, vode se upravni sporovi, što nije dobro za nikoga. Mi smo smatrali da će se taj dio odavno riješiti, obzirom prije koliko godina još smo ušli u cijeli projekt, međutim još postoje po tom pitanju problemi. Uz komunalni doprinos i  komunalnu naknadu imamo i  Odluku Vlade RH iz 2013. godine o visini naknade za korištenje prostora koje koriste proizvodna postrojenja za proizvodnju električne energije kada je država odredila iznos od jedne lipe po proizvedenom kilovat satu a hidroelektrane 0,795 lipa što mi uredno dobivamo od Miljacke u onom dijelu koji nama pripada.

Međutim ta jedna lipa nije mijenjana 13 godina, mada smo nekoliko dopisa upućivali resornom ministarstvu. Smatramo da taj dio treba pratiti zbivanja na tržištu, inflaciju, jer nije prilagođen trenutnom stanju. Ta jedna lipa 2013. godine značila je nešto, danas je situacija potpuno drugačija. Zato smo mi uveli komunalni doprinos i komunalnu naknadu koji je za nas određeni korektivni faktor, jer po nama realna cijena bi bila oko tri lipe, odnosno bila bi to realna dobit koja bi trebala pripasti jedinici lokalne samouprave što bi bilo oko milijun eura godišnje. Ako znamo da su naši prihodi bez primitaka 1,8 milijuna eura, to bi bilo preko 50 posto našeg proračuna što je značajno povećanje.

Inicijativa susjednih općina bila je da to bude 1 cent, mišljenja sam da se ne bi to trebalo paušalno na takav način određivati jer primjerice komunalna naknada vlasnicima turističkih objekata kaže 2,5% od prihoda, što je bliže ovoj računici od 3 lipe. Na takav način to treba urediti, da se zna je li davanje  po prihodu ili po nekom drugom relevantnom faktoru, treba nedvosmisleno zakonski urediti i to je ono što mi tražimo, da se točno zna koliko je i što je da ne bude oštećen nitko, ni investitor ni lokalna jedinica.

A trenutno nije uređeno i mnogi se vode po sudu. Stoga smo skupa sa županijom uputili dopis ministarstvu i Vladi da se sve zainteresirane strane uključe i donese nova odluka. Tu još imamo i ministarstvo poljoprivrede i ministarstvo graditeljstva, kod njih se  pojavljuje problem nadležnosti, tko za šta izdaje koju dozvolu.

Napominjem, postoji otvoreni proizvodni pogon i zatvoreni proizvodni pogon. Nije isti tretman kolektora koji se stavlja na kuću jer oni su pomoćni dio za objekt koji ima građevinsku dozvolu dok ovdje se nešto gradi na prostoru koji se tretira kao vanjski, otvoreni proizvodni pogon i kao takav mora dobiti svoje tumačenje u Zakonu o komunalnom gospodarstvu. Na tome inzistiramo.

Cijeli intervju pročitajte ovdje.