Naime, smeta li to sposobnosti hrane da se pravilno ohladi? I može li zagrijati ostale ostatke koji su već u hladnjaku do te mjere da više nisu sigurni za jelo? Evo što kažu stručnjaci za sigurnost hrane, prenosi Yahoo.

Prije nego što prijeđemo na najsigurniji način hlađenja vašeg obroka, vratimo se korak unatrag i razgovarajmo o tome zašto je to važno: pravilno hlađenje ostataka hrane je “važna komponenta sigurnosti hrane”, Nicole Richard, suradnica za istraživanje sigurnosti hrane na Sveučilištu Rhode Island.

Na taj način ograničavate količinu vremena koje vaše jelo ostaje u ‘opasnoj zoni’, ili onom temperaturnom limbu između 4 i 60 stupnjeva u kojem cvjetaju patogene bakterije koje mogu uzrokovati bolest. Kada imate posla s hlađenjem hrane, glavna prijetnja dolazi od dvije specifične vrste, Clostridium perfringens i Bacillus cereus, kaže dr. Donald Schaffner, predstojnik Odjela za znanost o hrani Sveučilišta Rutgers.

Te se bakterije razlikuju od ozloglašenih igrača trovanja hranom poput salmonele i E. coli, koji se ubijaju temeljitim kuhanjem. C. perfringens i B. cereus, s druge strane, mogu formirati toplinski stabilne spore koje mogu preživjeti visoke temperature, što znači da se mogu skrivati ​​čak i u pravilno kuhanim obrocima. Te se bakterije mogu razmnožavati ako hrana predugo ostane u opasnoj zoni i mogu vas razboljeti, kaže dr. Schaffner. Rezultat? Teški simptomi trovanja hranom poput povraćanja i proljeva.

Prema dr. Schaffneru, neke su namirnice rizičnije od drugih. To uključuje meso i perad (povezano s C. perfringens) i proizvode od žitarica poput riže i tjestenine (povezano s B. cereus). Dakle, ako vaši ostaci uključuju odrezak, špagete ili paellu, na primjer, još je važnije pravilno ih ohladiti.

Dakle, znači li to da je najbolje staviti ostatke u hladnjak što prije? Ne nužno. Pravilno hlađenje ključno je za sprječavanje trovanja hranom, ali možete uzeti neko vrijeme da stavite svoje ostatke u hladnjak – samo ne predugo. Hrana bi trebala biti sasvim u redu vani do dva sata, kaže dr. Schaffner.

Zapravo, vjerojatno je najbolje ne stavljati ostatke u hladnjak odmah, kaže on. Kao prvo, to zapravo ne ubrzava proces ni na koji značajan način. Vruća hrana će se ohladiti gotovo jednako brzo na pultu kao i u hladnjaku, kaže dr. Schaffner, jer razlika između temperature hrane i temperature u prostoriji nije toliko velika.

Štoviše, stavljanje vruće metalne posude na staklenu policu u hladnjaku moglo bi uzrokovati pucanje stakla zbog toplinskog šoka, izraza za iznenadnu i izraženu promjenu temperature. Također je moguće da bi hlađenje ekstremno vruće hrane potencijalno moglo povisiti ukupnu temperaturu hladnjaka – na primjer, na više od 4 stupnja, kaže Richard. Ali, čak i ako vruća hrana uzrokuje porast unutarnje temperature hladnjaka iznad te oznake, vjerojatno neće ostati u toj opasnoj zoni dovoljno dugo da predstavlja problem prije nego što se temperatura vrati na početnu vrijednost. ‘To vjerojatno neće utjecati na sigurnost onoga što je unutra’, kaže ona.

Sve dok ostatke ne ostavljate vani dulje od dva sata, način na koji ih spremate u hladnjak vjerojatno će biti važniji od pokušaja utrkivanja sa satom kako biste ih odmah spremili. Uglavnom, vaš cilj je pohraniti ih tako da se brzo ohlade.

Prvo što morate imati na umu: ne želite staviti taj veliki lonac juhe ili variva, ili veliki komad mesa, izravno u hladnjak. Podijeliti ga na dijelove bit će sigurnije. Potražite plitke pojedinačne spremnike, kaže dr. Schaffner. Budući da je brzina kojom se hrana hladi izravno proporcionalna njenoj dubini, objašnjava on, zadržavanje na 5 cm ili manje može pomoći da se vaši ostaci hrane dovoljno brzo spuste na temperaturu hladnjaka kako bi se izbjegao rast potencijalno patogenih bakterije koje bi mogle biti u hrani.

Neka posude budu otkrivene ili napola pokrivene, savjetuje Richard. To će omogućiti toploj vlazi da izađe, proces poznat kao ‘hlađenje isparavanjem’, kaže dr. Schaffner. Međutim, nakon što se vaša hrana ohladi, svakako je pokrijte kako biste izbjegli bilo kakvu unakrsnu kontaminaciju.

Konačno, bitna je i lokacija. Dr. Schaffner kaže da ostatke hrane stavite na gornju policu hladnjaka. Budući da se toplina povećava, stavljanje hrane na najvišu točku eliminira mogućnost zagrijavanja namirnica iznad nje. Poduzimanje ovih koraka, kažu stručnjaci, glavni je način da se zaštitite u kuhinji. A, s obzirom na to da se milijuni ljudi svake godine otruju hranom, najbolje je ne riskirati. Kako biste smanjili rizik da im se pridružite, imajte na umu ove savjete sljedeći put kada budete pripremali obrok – osobito veliku količinu, prenosi Večernji list.