Optužena trojka se žalila na bitne povrede odredaba kaznenog postupka, na pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje, na povredu kaznenog postupka te na odluku o kazni i troškovima. Pa je uslijedila stanovita "pljuska" Županijskom sudu u Splitu, piše Jutarnji list.

Viši sud je analizirajući potez splitskog suda koji je intervenirao u činjenični opis tako da je nadodao niz radnji svakog optuženika ponaosob te istovremeno iz činjeničnog opisa ispuštao dijelove, zaključio da u obrazloženju nepravomoćne presude sud nije naveo niti jedan valjani razlog za takvu izmjenu i ispuštanje tog dijela opisa iz postojeće optužnice osim rečenice da je "sud uskladio činjenični opis sa stvarno utvrđenim činjeničnim stanjem".

- Prema odredbi članka 449. stavka 1. ZKP/08., presuda se može odnositi samo na osobu koja je optužena i samo na djelo koje je predmet optužbe sadržane u podnesenoj, odnosno na raspravi izmijenjenoj ili proširenoj optužnici. Budući da državni odvjetnik nije izmijenio optužnicu, nego je na njoj ustrajao do zaključenja rasprave, to prvostupanjski sud nije mogao sam, bez intervencije državnog odvjetnika, izmijeniti i prilagoditi činjenični opis kaznenog djela proširenjem iste. Mijenjanjem činjeničnog opisa iz optužnice na opisani način, sud prvog stupnja, postupio je protivno odredbi članka 449. stavak 1. ZKP/08., čime je narušen objektivni identitet optužbe i presude, a prvostupanjski sud prekoračio je svoje ovlasti, kako se to pravilno navodi u žalbama – obrazložio je Visoki kazneni sud RH navodeći i da su nejasni razlozi osuđujuće presude te da postoji proturječnost između izreke i obrazloženja.

U obrazloženju presude prvostupanjski sud, stava je još Visoki kazneni sud RH, "nepotrebno opširno citira svoje procesne odluke a potom detaljno iznosi ono što je nesporno, te do u detalj iznosi sadržaj provedenih dokaza uz citiranje iskaza svjedoka i vještaka u cijelosti kako bi potom naveo "analizu istih" ponavljajući pritom sve što je prethodno izneseno usput prenoseći i izmijenjeni činjenični opis".

- Prvostupanjski sud navodi sve dokaze koji su izvedeni tijekom postupka te registrira koje činjenice su kao nesporne utvrđene, ali pri tom ne navodi i činjenice koje su prema mišljenju obrane i tijekom postupka ostale sporne, to su razlozi prvostupanjske presude nejasni, proturječni i nedostatni u odnosu na one odlučne činjenice koje se odnose, kako na objektivna obilježja predmetnog kaznenog djela, tako i na one koje se odnose na krivnju sva tri optuženika kao supočinitelja. Sud je dužan zauzeti stav i obrazložiti koji su to dokazi i koje su to činjenice koje potvrđuju njihovo zajedničko i dogovorno postupanje ili da su, eventualno, njihove uloge bile različite. Prema zaključku suda proizlazi da su optuženici počinili terećeno kazneno djelo "upravo na takav način kako je opisan u izreci presude", dok se u obrazloženju presude ponovno samo konstatiraju upravo te činjenice, kako o kretanju i praćenju pokojnog F. od strane optuženika P. i Z., tako i od strane optuženog R., ali bez podrobne analize i obrazloženja radnji svakog od ovih optuženika ponaosob, kao bitnog elementa počinjenja kaznenog djela, pa postoji proturječnost izreke i obrazloženja – naglašava još Visoki kazneni sud posebno ističući "da se proturječje i nedostatak razloga o odlučnim činjenicama nalazi u zaključku suda. Točnije u dijelu kako je "…nedvojbeno utvrđeno da je prvooptuženik S. R. ispalio 6 hitaca u pokojnog F.… ali da … u ovom slučaju nije odlučno koji je od optuženika ispalio šest hitaca u glavu i vrat žrtve…jer su oni supočinitelji‘…". Osim te konstatacije za Visoki kazneni sud RH razlozi o tome su izostali, a oni koji su navedeni nisu jasni.

Stoga će prema smjernicama drugostupanjskog suda, na ponovljenom se suđenju kao "polaznica uzeti postojeća optužnica državnog odvjetnika, otklonit će se navedene bitne povrede odredaba kaznenog postupka te će ponovno provesti svi raspoloživi dokazi. Isti će se morati kritički analizirati i svestrano ocijeniti.

- Pri tome će sud prvog stupnja imati na umu da obrazloženje presude ne opterećuje nepotrebnim podacima o procesnim pitanjima (izuzeća, udaljavanje optuženika iz sudnice…), kao i da izbjegne neprestano detaljno iznošenje sadržaja provedenih dokaza, pa tako i onih koji se odnose na nesporne činjenice te neprestano ponavljanje sadržaja već reproduciranih dokaza. Sud je u obrazloženju presude dužan samo navesti činjenice koje stranke nisu osporile, a izložit će zbog kojih je razloga sporne činjenice našao dokazanima ili nedokazanima, dajući pri tome ocjenu vjerodostojnosti proturječnih dokaza, zbog kojih razloga nije prihvatio pojedine prijedloge stranaka, zbog kojih je razloga odlučio ne ispitati neposredno svjedoka ili vještaka čiji je iskaz ili pisani nalaz pročitan, kojim se razlozima vodio pri rješavanju pravnih pitanja, a osobito pri utvrđivanju postoji li kazneno djelo i krivnja optuženika i pri primjeni određenih odredaba kaznenog zakona na optuženika i njegovo djelo.Treba iscrpno razmotriti dinamiku odvijanja događaja u kontekstu iskaza svjedoka i utvrđenja iz provedenog vještačenja, te utvrditi sve odlučne činjenice značajne za utvrđenje subjektivnog elementa kaznenog djela. Osobito treba cijeniti vjerodostojnost dokaza, navodeći jasne i razumljive razloge o odlučnim činjenicama, a pogotovo, da li smatra da iz činjeničnog opisa proizlazi supočiniteljstvo ili proizlazi različitost uloga optuženika (počinitelj, pomagatelj, poticatelj…) - stav je još Visokog kaznenog suda RH koji u ponovljenom suđenju očekuje da se u kontekstu postojeće optužbe rasvijetli, budući da je nejasno, "zbog čega u ovom slučaju nije odlučno koji je od optuženika ispalio šest hitaca u glavu i vrat žrtve…"

Podsjetimo, Ringwald je kao direktni egzekutor osuđen na 19 godina, Pirić koji je, po svemu bio glavni planer, dobio je godinu dana manje, dok je Zolota koji je bio "back up" i koji je pratio kretanje žrtve kako bi dojavio to Ringwaldu dobio je 17 godina zatvora.

Osuđeni su jer su se dogovorili da će usmrtiti Fistanića, što se i dogodilo 9. studenog 2019. godine oko 13.55 sati. Tako je Ringwald došao svojim "Renaultom Kangoo" tog dana na parkiralište kod splitskog groblja Lovrinac gdje su ga čekali Pirić i Zolota. Sjeli su u "Fiat Doblo" kojeg je vozio Zolota i otišli u Omiš. Došavši pred Zolotin apartman, iz auta su izašli Ringwald i Pirić i ušli u apartman, a nedugo zatim Pirić dolazi do Zolote koji je sjedio u autu. Zolota potom odlazi te prati kretanje žrtve i javlja ovoj dvojici. U jednom trenutku Pirić izlazi i pješke dolazi do parkiranog Zolotinog vozila dok Ringwlad u motociklističkom kacigom sjeda na Yamahu T-Max i prati Polo u kojem se nalazio Fistanić s djevojkom.

Na predjelu Slavinj, kod skretanja s državne ceste D-8 u smjeru mjesta Brzet, Fistanić je zaustavio auto kako bi on i djevojka pojeli hranu prethodno kupljenu u fast foodu. Ringwald je, vidjevši to, dojurio na motociklu i s njegove lijeve strane kroz poluotvoreni prozor ispalio šest hitaca u glavu i vrat žrtve. Potom bježi prema Splitu, ostavlja motor na Pazdigradu i pješice se vraća do svog vozila parkiranog na Lovrincu te odlazi u Šibenik, piše Jutarnji.