Riječ je o suradnji hrvatske policije s kolegama iz Slovenije, Mađarske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i EUROPOL-a. U našoj se zemlji provodila na području sedam policijskih uprava, razotkriveno je 11 predatora - a, prema dosad prikupljenim podacima, i dvoje djece - njihove žrtve, javlja HRT.

Zbog sumnje da su djecu iskorištavali za pornografiju - 11 predatora palo je u policijskoj akciji. 

- Uglavnom smo početne inicijalne informacije bazirali na dijeljenju materijala seksualnog zlostavljanja i to je bila prva informacija od koje smo krenuli dalje, govori Valerija Golubić, policijska službenica za kibernetičku sigurnost, MUP.

Sad se češljaju sva njihova računala i mobiteli, a nakon toga će utvrditi ima li još kaznenih djela za koja će ih se teretiti.

Rezultat je to velike međunarodne akcije u kojoj su mozaik zločina slagali istražitelji iz Hrvatske i još šest susjednih zemalja.

- Bilo je 60-ak počinitelja čiji smo identitet utvrdili zajedničkim snagama. Naravno, svaka policija unutar svoje države je provodila krim istraživanja, kaže Valerija Golubić, policijska službenica za kibernetičku sigurnost, MUP.

Osmero djece njihove zu žrtve, među njima i dvoje iz Hrvatske. Takvih je slučajeva nažalost iz godine u godinu sve više, a podaci na razini Europe već sada su šokantni.

- Svako peto dijete u Europi bilo je žrtva nekog oblika seksualnog zlostavljanja, odnosno iskorištavanja, upozorava Helenca Pirnat Dragičević, pravobraniteljica za djecu.

Lani je u našoj zemlji otkriveno 460 kaznenih djela iskorištavanja djece za pornografiju, dvostruko više u odnosu na 2020.

Policija uspješno rješava uglavnom više od 90 posto slučajeva. No počinitelji iza rešetaka, slaba su utjeha žrtvama koje se poslije cijeli život bore s posljedicama. 

- Od raznih psiholoških, psihijatrijskih teškoća i poremećaja. U podlozi je sram, krivnja koju često osjećaju, nisko samopouzdanje, imaju problema s granicama za svoje tijelo, rekla je Hana Hrpka, psihologinja i predsjednica Hrabrog telefona.

Stoga je, između ostalog, ključ u prevenciji i edukaciji o sigurnom korištenju interneta.

- Aplikacije za komunikaciju, društvene mreže, online gaming okruženje su na kojima su djeca kontinuirano dostupna i prisutna, a oni koji imaju interes prema djeci zasigurno dobro znaju kako pristupiti djeci, kaže Valerija Golubić, policijska službenica za kibernetičku sigurnost, MUP.

Pa je, nakon Zagreba i Osijeka, i u Splitu otvoren Centar za sigurniji internet.

- Imamo prostor za trening i edukaciju stručnjaka i imamo savjetovalište gdje su zaposlene stručne osobe koje će raditi psihoterapijski, savjetodavni rad s djecom, govori Tomislav Ramljak, voditelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu i Centra za sigurniji internet.

Djecu treba osnažiti i da potraže pomoć ako im je potrebna. Jer na gotovo 500 otkrivenih slučajeva godišnje, zastrašujuće je i pomisliti koliko se manijaka od zakona i dalje uspješno skriva.