Na radno aktiviranje umirovljenika utječu niske mirovine, nedostatak radne snage, ali i zakonske pogodnosti.

Promjenama u mirovinskom sustavu od početka 2019. godine umirovljenicima sa starosnom mirovinom omogućen je rad na pola radnog vremena, uz zadržavanje isplate mirovine.

Zakonskim izmjenama išlo se na ruku i korisnicima najnižih mirovina, kojima je omogućeno radno aktiviranje bez umanjenja mirovine.

Nakon uvođenja novih pravila naglo je povećan broj umirovljenih radnika, a trend rasta zapošljavanja nije poremetila ni koronakriza, piše tportal.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u radnom odnosu je bilo 19.767 korisnika prijevremene, starosne i obiteljske mirovine zaposlenih do polovice punog radnog vremena.

To je za 560 više nego mjesec ranije, a na godišnjoj razini taj broj viši je za 4.566 odnosno 30 posto. U ukupnom broju zaposlenih umirovljenika prevladavaju muškarci (60 posto), ali u posljednja tri mjeseca zaposleno je više žena nego muškaraca.

Najviše umirovljenika na pola radnog vremena, njih 3.652, radi u trgovačkim djelatnostima. Slijede stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti s gotovo tri tisuće umirovljenika, a na trećem mjestu je prerađivačka industrija s 2.586 korisnika mirovine.

Nakon tih djelatnosti, umirovljenički rad je najzastupljeniji u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima. Nakon izbijanja pandemije aktivirao se i značajan broj umirovljenih zdravstvenih djelatnika.

Kada je riječ o zanimanjima i stručnoj spremi, najtraženiji na tržištu rada su stručnjaci i znanstvenici, koji mogu dobro naplatiti svoje znanje i iskustvo. Lako se zapošljavaju i penzioneri s uslužnim i trgovačkim zanimanjima, ali oni ostvaruju skromnija primanja. Radno aktivni su i brojni umirovljeni direktori, koji nastavljaju voditi poslove i nakon odlaska u mirovinu.

Da su poslodavci zadovoljni angažmanom umirovljenika svjedoči sve više oglasa s napomenom “podržavamo zapošljavanje umirovljenika”. Na portalu MojPosao trenutno je aktivno oko 130 oglasa na koje mogu aplicirati i umirovljenici.

Osim popunjavanja kućnog budžeta, povratak u svijet rada umirovljenicima osigurava i veća mirovinska primanja u budućnosti. Naime, zaposlenim umirovljenicima poslodavci uplaćuju doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju čega oni stječu pravo na povećanje mirovine, odnosno njezin ponovni izračun nakon što ostvare najmanje godinu dana novog radnog staža.