Među ostalim, samo jedan posto mladih pokušava naći posao, ali ne uspijeva. Istočnoeuropske države desetljećima su studente držale podalje od tržišta rada te su trošak njihova školovanja prebacile na roditelje.

Istina, Hrvatska je još u doba socijalizma razvila studentske servise koji su glavni posrednici u zapošljavanju studenata. Studentski servisi tu svoju poziciju dobro i naplate te od poslodavaca ubiru 12 posto provizije na studentski rad. Uz to tvrtke plaćaju i 6 posto doprinosa za slučaj invalidnosti i profesionalne bolesti, što studentsku satnicu poskupljuje za 18 posto.

Poslodavci koji zapošljavanju studente u Hrvatskoj ne plaćaju poreze i mirovinske doprinose na njihov rad, za razliku od zapadnih zemalja, gdje studentima uglavnom teče mirovinski staž te za vrijeme studiranja često skupe najmanje dvije do tri godine mirovinskog staža.

Domaćim studentima koji koji češće ili povremeno rade tijekom studiranja, studentski džeparac ne donosi dodatna mirovinska prava, piše novinarka Večernjeg lista Ljubica Gatarić.