HNB je već započeo s pripremama za tiskanje novca, a kako kaže guverner Boris Vujčić, za punu proizvodnju, u tri smjene, spremno se čeka odluka Vijeća EU, što znači da bi masovna proizvodnja trebala krenuti u srpnju. Prije toga, do sredine idućeg mjeseca izradit će se milijun kuna testnih kovanica, kažu u središnjoj banci.

Do ljeta će se zaključiti i natječaj za usluge kreiranja i provođenja informativne nacionalne kampanje za zamjenu kune eurom, koji je u tijeku. Procijenjena vrijednost te javne nabave je 27 milijuna kuna, a polovicu troškova kampanje snosi Europska komisija. Za drugo čitanje pak spreman je i konačni prijedlog Zakona o uvođenju eura kao službene valute u RH, koji se u Saboru očekuje već danas.

Ne vide prepreka

Sve u svemu, u rekapituliranju tijeka pripremnih aktivnosti s 15. sjednice Vijeća poručeno je kako sve ide prema planiranim rokovima. Premijer je podsjetio da je Vlada još krajem ožujka usvojila izvješće o akcijskom planu kojim je potvrđeno da su ispunjene sve reformske obveze preuzete prilikom ulaska u europski tečajni mehanizam ERM II (u srpnju 2020.).

Resorni ministri nadležni za pojedina područja mjera iz akcijskog plana ukratko su izvijestili o provedenim aktivnostima u zoni poboljšanja poslovnog okruženja, upravljanja poduzećima u državnom vlasništvu, jačanja stečajnog okvira te okvira za sprječavanje pranja novca.

Novi ministar gospodastva Davor Filipović istaknuo je u prvom redu administrativna rasterećenja gospodarstva procijenjenog učinka 686 milijuna kuna, kao i 531 milijun kuna smanjena neporezna i parafiskalna davanja. Iz pravosudnog resora ponajprije naglašavaju izmjene stečajnog zakona i poboljšan okvir za rad stečajnih upravitelja.

Ni povišene stope inflacije, koju prema nedavno ažuriranim projekcijama Vlade ove godine vidi na 7,8 posto godišnjeg prosjeka nisu problem ili prepreka u kontekstu konvergencijskih kriterija za euro, čvrsto su uvjereni u Vladi i HNB-u.

Guverner Boris Vujčić u vezi s inflacijskim kriterijem (do 1,5 postotnih bodova iznad prosjeka triju zemalja s najboljom izvedbom) pojašnjava kako se, za početak, taj kriterij ne referira izrijekom na (tri) najniže stope inflacije već na najbolje performanse. Osim toga, inflacija u Hrvatskoj približno je na prosjeku one u eurozoni i bilo bi neobično da se za pristupanje eurozoni traži niža inflacija od njezine.

Uvezeni cjenovni pritisci

Guverner ponavlja i da se najveća prednost eura pokazuje upravo u krizama, poput donedavne pandemijske ili aktualne zbog ekonomskih posljedica rata u Europi, tj. Ukrajini.

To, kaže, naročito vrijedi za male i otvorene ekonomije kakva je hrvatska, a naše zaostajanje u proteklom desetljeću je i rezultat jačeg pada u krizi i dužeg oporavljanja, dijelom upravo zbog nemogućnosti oslanjanja na monetarnu politiku ECB-a. Iako će inflatorni pritisci očito potrajati dulje nego što se računalo prije eskalacije rata u Ukrajini, a uvezeni inflatorni pritisci se mogu prelijevati na domaće cijene, guverner podcrtava da to ne treba povezivati s uvođenjem eura.

Građani s tim u vezi obično strahuju od zaokruživanja cijena, no sad se ti efekti ne čine presudnim. U sedam zemalja koje su zadnje ušle u eurozonu u godini uvođenja zabilježene 0,2 do 0,4 postotna boda više cijene, piše Poslovni dnevnik.