“Poslovanje kreditnih institucija u prva tri tromjesečja 2022. rezultiralo je s dobiti u iznosu od pet milijardi kuna. Prinos na imovinu (ROA) bio je 1,3 posto, što je blagi rast u odnosu na kraj 2021. godine kad je ROA iznosila 1,2 posto, a prinos na kapital (ROE) povećao se s 8,8 posto na 10,2 posto”, navodi središnja banka u komentaru kretanja u bankovnom sustavu za prva tri tromjesečja.

Tri banke s dobiti većom od milijardu kuna

Po podacima iz tablice HNB-a o poslovanju kreditnih institucija, koja je izrađena na temelju podataka koje je središnja banka dobila od samih banaka, od 21 banke koja je poslovala u Hrvatskoj, prvih devet mjeseci s dobiti je završilo 19 banaka, a dvije su iskazale gubitak.

Po tim je podacima, najveću dobit u prvih devet mjeseci ove godine ostvarila Zagrebačka banka, 1,55 milijardi kuna, a više od milijardu kuna dobiti iskazale su još dvije banke – Erste&Steiermärkische Bank 1,07 milijardi kuna te Privredna banka Zagreb (PBZ) 1,04 milijarde kuna.

Po visini dobiti u prvih devet mjeseci slijede OTP banka (662,7 milijuna kuna) te Raiffeisenbank Austria (275,5 milijuna kuna), a na šestom je mjestu najveća banka u većinskom državnom – Hrvatska poštanska banka (HPB) s dobiti od 126,4 milijuna kuna.

S gubitkom su, pak, poslovale J&T banka, čiji je gubitak u devet mjeseci iznosio 10,1 milijun kuna te Nova hrvatska banka s gubitkom u iznosu od 52,2 milijuna kuna. Inače, nakon što je nad Sberbankom pokrenut postupak sanacije, koju je preuzeo HPB, ta banka od sredine travnja posluje pod imenom Nova hrvatska banka i dio je grupacije HPB.

Iz HNB-a u komentaru o poslovanju kreditnih institucija ističu kako se u prva tri tromjesečja ove godine ukupna imovina banaka povećala za 50,6 milijardi kuna (10,1 posto) i iznosila je 551,4 milijarde kuna.

“Povećanje ukupnih kredita i predujmova za 9 posto i smanjenje neprihodujućih kredita (NPL) za 17,1 posto rezultirali su daljnjim smanjenjem udjela NPL-ova u ukupnim kreditima, sa 4,3 posto na kraju 2021. na 3,3 posto na kraju rujna 2022. NPL-ovi su se smanjili i u portfelju kredita nefinancijskim društvima (zabilježen je pad udjela NPL-ova s 9,9 posto na 6,5 posto), i u portfelju kredita kućanstvima (pad udjela NPL-ova sa 6,6 posto na 5,5 posto)”, navode iz HNB-a.

Ističu i kako su ključni pokazatelji kapitaliziranosti bankovnog sustava u prva tri tromjesečja 2022. na visokim razinama. Stopa ukupnoga kapitala bankovnog sustava smanjila se u odnosu na kraj 2021. godine, s 25,9 posto na 24 posto. Sve kreditne institucije imale su stopu ukupnoga kapitala veću od propisanog minimuma od osam posto.

Na visokoj razini i nadalje je likvidnost sustava kreditnih institucija mjerena koeficijentom likvidnosne pokrivenosti (LCR). Na kraju rujna 2022. godine sve su kreditne institucije zadovoljavale propisane minimalne likvidnosne zahtjeve, a prosječni LCR iznosio je 198,8 posto, podaci su središnje banke.