Zadruga je osnovana prije 11 godina zahvaljujući tamošnjim nastavnicima, koji su kod svojih učenika željeli razviti poduzetnički duh i njegovanje otočne baštine.

U sklopu zadruge imaju četiri sekcije - Ekološku, Kreativnu, Otočnu kuhinju i Otočnu baštinu. Kroz Ekološku sekciju učenici beru ljekovito i začinsko bilje na otoku koje potom pakiraju i rade različite proizvode, primjerice od lavande. 

Sudjelovali u projektu Mediteranske prehrane

S obzirom da je Vis bogat rogačem, na inicijativu Županijske javne ustanove za koordinaciju i razvoj RERA, koja je prepoznala rad Bravure, krenuli su u posao s tom vrlo korisnom biljkom.

RERA ih je ubrzo uključila u projekt Mediteranska prehrana, gdje su radili na projektu autohtone namirnice, a u školi su organizirane radionice na kojima su ih podučavali poduzetnici i vlasnici obiteljsko-poljoprivrednih gospodarstva.

Mladi zadrugari bili su na studijskom putovanju u Zagrebu, gdje su posjetili ekološko imanje, a u Dalju razmijenili iskustva u tamošnjoj učeničkoj zadruzi. Na sveopće zadovoljstvo, dobili su i financijska sredstva i tako je počela priča o rogaču u učeničkoj zadruzi Bravura.

Nastavnica Emilija Jončić kaže da u Komiži postoji autohtona sorta rogača zvana Komiški tust ili Komiški krupni rogač i tvrdi da tamo postoji najstarije stablo rogača na svijetu.

Na Visu danas postoje brojni nasadi arboretuma rogača, s primjercima koji su stariji od 500 godina, napominje Jončić.

Od sirupa i džema do keksića od rogača

Učenici su u početku rogač skupljali oko škole, a dio otkupljivali od poljoprivredne zadruge, nakon čega su mogli pokrenuti proizvodnju.

"Prvo smo napravili sirup od rogača, koji se koristi kao preljev i napitak. Umjesto šećera smo u sirupu koristili autohtoni med. Nismo stali na tome već smo od mošta koji je ostao od sirupa napravili džem od rogača. Ta dva proizvoda smo napravili za projekt RERA-e", priča Jončić.

Sve to proizvode u svojoj školi jer osim kantine imaju i kuhinju u kojoj znaju danima pripremati sirup od rogača i druge delicije.

Kako bi proširili posao počeli su izrađivati autohtone slastice, primjerice keksiće od rogača Cvit, pandolete i rožatu, a potom i sapune i nakit. Umjesto da koriste pšenično brašno zamijenili su ga zdravijim rogačevim brašnom. 

"Plod rogača je u potpunosti iskoristiv, pa smo od njegovih sjemenki, koje su u prošlosti bile mjerna jedinica za karat zlata i svaka teži 0,18 grama, počeli raditi naušnice koje smo nazvali Rogacine, a od njih radimo i privjeske", otkriva Jončić.

Za sve su proizvode sami izradili etikete i ambalažu, a cijelu priču povezali u dvojezičnu kuharicu u kojoj su svi recepti koji su isprobani u školskoj kuhinji.

Zadruga je partner sa Geoparkom Viški arhipelag

Voditeljica zadruge učenica Paula Ivanišević kaže da prilikom predstavljanja škola dosta govore o zadruzi i čime se sve bave, kako bi potaknuli učenike da se upišu u njihovu školu i tako ostanu na otoku.

"Potencijala za razvoj ima. Iako u školi ima nedostataka, dosta je prednosti jer s obzirom na mali broj učenika ostavlja dojam privatne škole u kojoj se nastavnici učenicima mogu više posvetiti nego u većim školama. Zadruga dosta toga radi, stalno organiziramo svečane domjenke i ponosni smo na nju", poručila je Ivanišević.

Učenička zadruga Bravura od 2021. godine ima sklopljeno partnerstvo sa Geoparkom Viški arhipelag, koji je dio UNESCO-ve svjetske mreže geoparkova od 17. travnja 2019. godine.

Svi prehrambeni proizvodi zadruge su ujedno i nositelji markice Geofood branda, što je službena oznaka lokalne hrane i restorana u UNESCO-vom globalnom parku.