Imaš vijest?
Imaš informaciju iz prve ruke, fotografiju, video, dobru ideju ili te nešto muči?
PODIJELI S NAMA!Rječnik starih riječi
Šibenski leksikon: Znate li tko je pample i kako se napravi panibrod?
Šibenski novinar Ivo Jakovljević, s dugogodišnjem stažem u Novom listu, ustupio nam je 'Veliki rječnik šibenskih riči' koje je godinama skupljao kako ne bi otišle u zaborav, a sadrži preko 2700 riječi i fraza.
Prvi put u šibenskoj povisti jedan je naš čovik metnija poveći dija naških riči, šta su se u Šibeniku naveliko duperavale do prija malo vrimena (dok nije sve ošlo apjonbo) na internet, u Šibenski brevijar i u ovi digitalni libar, šta se more priko stikova davati iz ruke u ruku oli kopirati nemilice. Sad do tih svetih riči svako naše čejade more dopriti, a da se njanci ne digne iz posteje, i skroz mukti, piše u uvodu Jakovljević.
O šibenskim riječima kroz povijest kazao je 'Šibenski govor oli dijalekat, svoje simenje vuču i od nepismenih Ilira, i od starih Grka i Rimjana, i od svojih Vlaja i Morlaka ka i od Ugara, pa sve to višje i od Venecije, Turaka, Napolejona, Austrije i - u najnovije vrime - od pripametne Amerike, ma sve su one tolko prokuvane, da ih više niko furešti ne more pripoznati, jerbo su samo naške, šibenske.
(Biti) paći – izravnati u računima oli u dugovima i potraživanjima; znalo bi to kasti dite ditetu, kad jedno drugon dadu inkapeladu, pa ovi zadnji reče: „Sad smo paći!“
Paćifiko - smireno čejade, kojeg ništa ne more izbaciti iz mista
Padela – plitka, četvrtasta teća za peći kru oli meso s kunpirima
Pajola - daska na dnu barke, više ih je, po kojiman se gazi i koje triba digniti kad se paja barka poslin svake kiše; pajati barku najboje je sa šešulon
Pajun – prostor u barki pod palubon, za sakriti se od kiše ili prileći
Paklena/Paklina - poveća parcela uz današnju Vilu "Moj mir", di se iz okuženog Šibenika ujesen 1649. trabakulima vozilo mrce, da bi ih se tamo užgalo, pa raskuživalo ariju zapaljenon paklinon, oli smolon od borića (šta je znala dobro doći i u ondašnjoj brodogradnji)
Pal – ulični drveni stup na kojen su stale električne sviće s pijaton, a niže, u visini očiju, koji put, i šonete; užnjih su prija naši stari, kad bi izlazili iz toverne, znali mokriti, da - osvitljeni - vidu šta radu
Palamač – kampjun, nezrilo mlađe čejade
Paletkovanje – zaletiti su u svoj oli u bilo čiji vinograd poslin trganja, pa pobrati sve šta bi ostalo na panjima
Pample – omalovažavajući naziv za sirovog, povišjeg momka
Pancir - lanac
Pandišpanj - kru s osušenin voćon; slatki kru
Panibrod – kad se udrobi stari kru oli baškot u novu juvu oli u čorbu; panada
Pantagana – štakor
Panulavati – potezati tunju s krme, u vožnji, pa gledati da se uvati dikoju lignju
Panj – loza; po broju panja mirili su se vinogradi i gonjaji (ijadu loza); sve do prija kvarat stolića većina panja su bili polegnuti na zemju oli među stine, a onda su judi vidili da je boje okopavati ih motokultivatoron nego motikon, pa su ih počeli dizati i veživati ka pomidore; stari su panji zimi davali najboju vatru na kominu i u špakeru, a skupa s lozinon nije in bilo ravna za odispod ražnja oli gradeja