Šibenski novinar Ivo Jakovljević, s dugogodišnjem stažem u Novom listu, ustupio nam je 'Veliki rječnik šibenskih riči' koje je godinama skupljao kako ne bi otišle u zaborav, a sadrži preko 2700 riječi i fraza!
Prvi put u šibenskoj povisti jedan je naš čovik metnija poveći dija naških riči, šta su se u Šibeniku naveliko duperavale do prija malo vrimena (dok nije sve ošlo apjonbo) na internet, u Šibenski brevijar i u ovi digitalni libar, šta se more priko stikova davati iz ruke u ruku oli kopirati nemilice. Sad do tih svetih riči svako naše čejade more dopriti, a da se njanci ne digne iz posteje, i skroz mukti - piše u uvodu Jakovljević.
O šibenskim riječima kroz povijest kazao je 'Šibenski govor oli dijalekat, svoje simenje vuču i od nepismenih Ilira, i od starih Grka i Rimjana, i od svojih Vlaja i Morlaka ka i od Ugara, pa sve to višje i od Venecije, Turaka, Napolejona, Austrije i - u najnovije vrime - od pripametne Amerike, ma sve su one tolko prokuvane, da ih više niko furešti ne more pripoznati, jerbo su samo naške, šibenske'.
Terina – plitka, zemljana zdila, za začiniti salatu
Terluke - vunene navlake na bičve, šta bi zimi grijale noge u opancima po Varošu, Škopincu i Plišcu, a i dikoje po Crnici, Gorici i Docu; ko ih nije zna napraviti, moga ih je kupiti na pazaru
Terze – janjac ili kozlić, okoćen nakon šta je proša stađun
Teskera - u turska je vrimena to bija dekumenat, s kojin si moga odazgara saći u Šibenik i vratiti se nazad; najviše su je duperavali ajduci, dok su se plašili Turaka, a najmanje jopet ajduci, čim bi vidili da Turci ne moru brež nji'
Testa - cesta
Teštamenat - ultima voja, oporuka; kažije se pri punoj svisti, prid dva svidoka i prid notaron, da se zna šta će poslin koga dopasti; ruši se na sudu oli odma beštimama, barufon i pošadama; najpoznatiji naš teštamenat je "Šibenski teštamenat" u kojemu je svin Šibenkama i Šibenčanima ostavjeno, ne svakome po bokunić, nego - sve
Tešta di kauli – prama tal. glava od kupusa (cavolo), glava brez pameti
Tetošiti – briniti se o kome, ispunjavati mu sve vicje
Tezgati - nositi štoko teškoga, ki mazga (od turskog: tezgere - nosila)
Težak – poluprivredni radnik, kojeg unajmljuje vlasnik vinograda oli maslinika, i plaća ga četvrtinon prinosa. Težaci su od druge polovice 19. stolića naslidnici kmetova, onih šta su se posli velike kuge doseljavali ka teška sirotinja, bižeći prid turskin zulumima iz Bosne. Vezani uz svoje bratovštine oli uz gradske veleposjednike; posli više agrarnih reformi dobili su u posjed parcele po Gornjen i Donjen poju, oli na Srimi, Vraniku i Prukjanu; radili su teške, težačke, fizičke poslove i tek od 1960-ih se puno njijovih potomaka školovalo na univerzi; malo ih je išlo u Ameriku, još manje ih je bilo sklono velikin tehnološkin prominama, čak i u proizvodnji vina, di su bili najjači. Još do 1945-e polovica Šibenčana bili su iz težačkih obitelji, a danas ih je manje od jedan posto, ma priživija je, kažu, naš lipi težački duh, koji ne da na se. Neumorni zagovornici teze da Šibenik propada, jer su većina Šibenčana težaci, nesposobni za velike tehnološke promine, danas ne osporavaju tu statističku činjenicu, da se težačkin poslon u Donjen poju i iza Mosta, te po oborima, danas bavi samo stotinjak ljudi iz grada; ali, kažu, kod većine građana je osta težački mentalitet, nesposobnost za velike promine, šta se u informatičkoj eri tumači novon nepismenošću. Ostaje ka nejasno, kako je bilo moguće da u svojoj najjačoj težačkoj eri, od 1870. do 1910. isti grad bude tehnološki lider na prostoru današnje Hrvatske (struja, vodovod, željeznica, parobrodarsko društvo, luka itd.), pa i to kako je od sredine 1960-ih posta najindustrijski grad u Hrvatskoj te središte drugog najvećeg aluminijskog kompleksa u Evropi, iako i tada, s tobože naglašenin težačkin mentaliteton? I zadnje, iz svih tih pitanja izvedeno: zašto tek u punoj slobodi od 1995-e, dobar dija mladih posjeduju kvalitetu obrazovanja ispod kvalitete koju su u svoje vrime imali njijovi grezzi preci, s težačkin mentaliteton?
Tikula - more biti šupja, a more biti i puna, pa se onda zove matun
Timbar – pečat, žig
Timun - more biti u barki, na kormilu, a more, ka rudo, biti i na karu, s konjskon vučon
Tinel - dnevni boravak, a i blagovaonica, u kojen je prija bija stol za sisti, isti, piti, proćakulati i zapivati, a danas su trosjed i foteje, za izvaliti se pa blejiti u televiziju oli zvirati uništa
Tintara – time, ozgar glave; služi da se dobije po tintari oli ćiverici
