Na današnji dan, 31. listopada 1944. godine, Štab 26. dalmatinske divizije Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije izdao je zapovijed za napad na Šibenik. Izvorni vojni dokument, sačuvan u Zborniku dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu, otkriva kako je planirano oslobođenje grada, gdje su se nalazile njemačke i domobranske snage te kojim su pravcima trebale napredovati partizanske jedinice.
Zapovijed je izdana u završnici borbi za oslobođenje Dalmacije, u trenutku kada su se njemačke snage i njihovi saveznici povlačili prema unutrašnjosti. Šibenik je tada još bio pod njemačkom okupacijom, a njegov strateški položaj, luka i prometne veze prema Drnišu i Kninu činili su ga važnim vojnim uporištem.
Dokument od šest stranica donosi detaljan plan napada, uključujući raspored brigada, djelovanje topništva i tenkova, organizaciju sanitetske službe te komunikacijske veze među jedinicama.
U Šibeniku procijenjeno oko tisuću neprijateljskih vojnika
Prema procjenama navedenima u zapovijedi, u samom Šibeniku nalazilo se do tisuću pripadnika protivničkih snaga, među kojima približno 500 domobrana. Na području Vrpolja bilo je raspoređeno još oko 250 vojnika.
Njemačke i njima pridružene snage držale su položaje na prilazima gradu i duž prometnica koje su povezivale Šibenik sa zaleđem.
Zapovjedništvo 26. dalmatinske divizije zato je predvidjelo napad iz više smjerova, kako bi se protivničke postrojbe potisnule iz grada i spriječilo njihovo organizirano povlačenje.
Tri dalmatinske brigade i tenkovi u napadu
Prema zapovijedi, Prva dalmatinska brigada trebala je napredovati preko područja Vrpolja prema Šibeniku.
Dvanaesta dalmatinska brigada dobila je zadaće na pravcu prometnice Šibenik – Drniš, dok je Jedanaesta dalmatinska brigada trebala djelovati prema Konjevratima, Pakovu Selu i Drnišu.

U operaciji je bilo predviđeno i sudjelovanje tenkovskih snaga, koje su trebale pružiti potporu pješaštvu. Planirano je i djelovanje topništva, a zapovijed je sadržavala upute o opskrbi, sanitetskom zbrinjavanju ranjenika i održavanju veza među jedinicama.
Za komunikacijsko središte određeno je područje Boraje, što pokazuje koliko je šire šibensko zaleđe bilo važno za koordinaciju cijele operacije.
Napad određen za 3. studenoga u šest sati ujutro
Jedan od najzanimljivijih podataka iz dokumenta odnosi se na točno vrijeme početka napada.
Prema zapovijedi od 31. listopada, operacija je trebala započeti 3. studenoga 1944. u šest sati ujutro.

Zapovjedništvo je ipak ostavilo mogućnost ranijeg djelovanja ako se utvrdi da se njemačke snage počinju povlačiti. Takva je odredba omogućavala partizanskim jedinicama da iskoriste eventualno napuštanje položaja i spriječe protivnika da se organizirano izvuče prema unutrašnjosti.
Upravo je 3. studenoga 1944. Šibenik oslobođen od njemačke okupacije.
Dokument svjedoči o posljednjim danima okupacije
Zapovijed od 31. listopada važan je povijesni dokument jer pokazuje kako je izgledala vojna priprema za oslobođenje Šibenika. Umjesto općenitih prikaza ratnih događaja, donosi konkretne podatke o procijenjenom broju protivničkih vojnika, rasporedu postrojbi, pravcima napredovanja i planiranom početku napada.

Istodobno otkriva da oslobođenje Šibenika nije bilo zamišljeno kao izolirana operacija. Plan je obuhvaćao i šire područje prema Drnišu, Kninu i prometnim pravcima u zaleđu, gdje su se nastavile borbe protiv njemačkih snaga.