Povijest ranonovovjekovnog Šibenika, kao i ostatka Dalmacije, obilježili su mletačko-turski ratovi, koji su ostavili dubok trag na gospodarstvo, demografiju, ali i umjetničku produkciju. Nedostatak sustavnih istraživanja doveo je do toga da barokno slikarstvo Šibenika dugo ostane izvan fokusa povijesti umjetnosti. Tek je 2020. godine, kroz doktorski rad doc. dr. sc. Ane Šitine Žepine, prvi put cjelovito istražen korpus baroknog slikarstva 17. stoljeća u Šibeniku.

Istraživanje je analiziralo utjecaje Venecije kao ključnog umjetničkog i političkog središta, ali i specifične lokalne prilike koje su oblikovale šibensku slikarsku scenu. Utvrđeno je da je najkvalitetniji korpus baroknih djela nastao neposredno nakon Tridentskog koncila, kada su sakralne interijere grada krasile slike vodećih mletačkih slikara, poput Palme Mlađega, Filippa Zanibertija, Angela Mancinija, Giovannija Laudisa, Mattea Ponzonea i Baldassarea D'Anne.

U drugoj polovici 17. stoljeća, u vrijeme ekonomske i političke nesigurnosti, šibenski naručitelji okrenuli su se radionicama sljedbenika tzv. "razblaženih tenebroza", ali i lokalnim majstorima koji su često slikarska rješenja temeljili na zastarjelim stilovima. Pravi preporod u umjetničkoj produkciji dogodio se tek u razdoblju poslijeratne obnove, kada su istaknuti biskupi venecijanskog porijekla – Giovanni Domenico Callegari i Carlo Antonio Donadoni – u Šibenik donijeli suvremene slikarske tendencije. Zahvaljujući njihovim narudžbama, grad su ponovno krasila djela Antonia Belluccia i drugih vodećih mletačkih slikara.

Predavačica s bogatim znanstvenim opusom

Doc. dr. sc. Ana Šitina Žepina rođena je 1989. godine u Požegi, a diplomirala je povijest umjetnosti na Sveučilištu u Zadru 2013. godine. Od 2014. godine zaposlena je na Odjelu za povijest umjetnosti istog sveučilišta, gdje drži predavanja i seminare iz kolegija posvećenih umjetnosti baroka i ranog novog vijeka.

U svom znanstvenom radu fokusira se na barokno slikarstvo, posttridentske sakralne interijere i naručiteljske aktivnosti, a posljednjih godina istražuje i umjetničku ostavštinu plemićke obitelji Janković u Slavoniji. Sudjelovala je u brojnim znanstvenim projektima, uključujući HRZZ projekt „ET TIBI DABO“ i istraživački projekt „ArtAdria“ Sveučilišta u Zadru.

Ovo predavanje bit će iznimna prilika za sve ljubitelje umjetnosti i kulturne baštine da saznaju više o bogatoj, ali često zanemarenoj slikarskoj prošlosti Šibenika. Ulaz je slobodan za sve zainteresirane.