Imaš vijest?
Imaš informaciju iz prve ruke, fotografiju, video, dobru ideju ili te nešto muči?
PODIJELI S NAMA!Riznica baštine
Od Jurjevgrada do Tribunja: Mjesto bogate povijesti, jedinstvene tradicije i vrijedne sakralne baštine
Tribunj je danas jedno od najprepoznatljivijih dalmatinskih mjesta, no njegova priča seže stoljećima unatrag. Od srednjovjekovnog Jurjevgrada i utvrde na brdu sv. Nikole, preko uskih kamenih ulica nastalih u vrijeme turskih osvajanja, pa sve do bogate sakralne baštine i običaja koji se njeguju i danas, povijest Tribunja ispisana je brojnim zanimljivostima.
Povijest Tribunja najbolje je opisao don Krsto Stošić u svojoj knjizi o selima šibenskog kotara, u kojoj detaljno donosi razvoj mjesta, podrijetlo njegova imena i život njegovih stanovnika.
"Tribunj nije samo slikovito dalmatinsko mjesto – njegova povijest seže u srednji vijek, a tragovi prošlosti vidljivi su na svakom koraku."
Kroz razdoblje od 13. do 17. stoljeća mjesto je nosilo različite nazive, no ime Jurjevgrad bilo je vezano uz utvrdu koja se nalazila na brdu sv. Nikole. O toj utvrdi pisao je i mletački providur Leonardo Foscolo sredinom 17. stoljeća. Danas su od nekadašnje utvrde ostale tek ruševine, dok na njezinu mjestu stoji crkvica sv. Nikole, jedan od simbola Tribunja.
Kako je nastalo ime Tribunj?
Sredinom 15. stoljeća u šibenskim se spisima pojavljuju nazivi Tribohunj i Tribohum, iz kojih je kasnije nastao talijanski naziv Trebocconi. Ipak, don Krsto Stošić smatrao je da ime Tribunj potječe od riječi Trebunj ili Trebić, kojima su poganski Hrvati nazivali jesenskog boga sunca. S druge strane, jezikoslovac Miklošić smatrao je da naziv proizlazi iz staroslavenske riječi Trebište, odnosno mjesta na kojem su se prinosile žrtve.
Od utvrđenog otočića do današnjeg mjesta
Današnji izgled stare jezgre nastao je u vrijeme turskih provala, kada su se stanovnici sklonili na otočić utvrđen zidinama, povezan s kopnom kamenim mostom. Zbog velikog broja stanovnika nastale su uske kamene ulice i gusto zbijene kuće koje i danas predstavljaju jedno od glavnih obilježja Tribunja.
Talijanski putopisac Alberto Fortis u svom djelu Put po Dalmaciji iz 1774. opisuje Tribunj kao malo, zidinama opasano naselje spojeno s kopnom kamenim mostom.
Kasnije su uređene obala i pristanište, a upravo je nakon njihova uređenja 1935. godine prvi put održana noćna procesija Velikog petka, koja je i danas jedna od najvažnijih tradicija mjesta.
Život uz masline, vino i more
Prema zapisima don Krste Stošića, Jurjevgrad je krajem 13. stoljeća imao 26 kuća i 167 stanovnika. Tijekom stoljeća stanovništvo se većinom bavilo poljoprivredom, vinogradarstvom i maslinarstvom.
Stošić navodi kako su Tribunjci imali dobro vino i mnogo ulja, dok Alberto Fortis piše da su upravo u Tribunju i Vodicama uspijevale izvrsne višnje koje su Zadrani otkupljivali za proizvodnju likera.
Bogata sakralna baština
Posebno mjesto u povijesti Tribunja zauzima njegova sakralna baština.
Najstariji je sakralni objekt crkvica Pohoda Blažene Djevice Marije, podignuta 1435. godine, koja je danas zaštićena kao kulturno dobro.
Najprepoznatljiviji simbol mjesta ipak je crkvica sv. Nikole na istoimenom brdu. S njezina se položaja pruža jedan od najljepših pogleda na Tribunj i okolni arhipelag, a posljednjih godina postala je i omiljeno mjesto za vjenčanja. Do crkvice vodi uređeni križni put s kapelicama.
Na poluotoku se nalazi i crkvica sv. Marije iz 1732. godine, koja danas služi kao prostor za kulturna događanja, dok je najmlađa među njima župna crkva Velike Gospe, sagrađena između 1883. i 1885. godine od bijelog kamena.
Spoj bogate povijesti, sačuvane tradicije, kulturne baštine i autentične dalmatinske arhitekture razlog je zbog kojeg Tribunj danas nije samo omiljeno turističko odredište, već i mjesto koje s ponosom čuva svoje korijene i prenosi ih novim generacijama.
