Krajem listopada 1467. godine, sastavljen je dokument koji otkriva kako su se stanovnici srednjovjekovnog Šibenika štitili od kuge. Slučaj oboljelog čovjeka iz šibenskog zaleđa pokazuje koliko su gradske vlasti strahovale od širenja smrtonosne bolesti, ali i kakve su mjere poduzimale kako bi zaštitile stanovništvo.
Riječ je o Radušinu Sločiću iz sela Biranj, u povijesnom dokumentu zabilježenog kao Birno. Radušin je obolio od kuge, a 23. listopada 1467. sastavljen je sažetak njegove oporuke.
Gotovo dva mjeseca poslije, 15. prosinca, dokument je donesen u Šibenik. Međutim, osobe koje su ga donijele nisu smjele proći kroz gradska vrata zbog opasnosti od zaraze.
Umjesto da ih puste u grad, šibenske vlasti organizirale su poseban postupak. Sadržaj dokumenta diktiran je sucu i javnom bilježniku izvan gradskih zidina, čime se nastojao izbjeći mogući prijenos bolesti.
Strah od kuge pred šibenskim vratima
Ovaj događaj, opisan u znanstvenom radu o epidemijama kuge i zdravstvenoj kulturi u kasnosrednjovjekovnom Šibeniku, pokazuje da su gradske vlasti već u 15. stoljeću primjenjivale mjere zaštite od zaraznih bolesti.
Kuga je tijekom srednjeg vijeka u više navrata pogađala dalmatinske gradove i njihovo zaleđe, odnoseći brojne živote i ozbiljno narušavajući svakodnevni život, trgovinu i promet. Unatoč strogim mjerama zaštite i nadzoru ulaska kroz gradska vrata, kuga nije zaobišla ni sam Šibenik. Epidemije su tijekom 15. stoljeća u više navrata pogađale grad i njegovu okolicu, odnoseći ljudske živote i ozbiljno narušavajući svakodnevicu stanovništva.
Šibenik je zbog povezanosti sa zaleđem i pomorskim trgovačkim putovima bio izložen opasnosti od širenja epidemija. Nadzor nad ulaskom u grad i ograničavanje kontakata s osobama koje su dolazile iz područja zahvaćenih kugom bili su važan dio tadašnjih mjera zaštite.
Slučaj Radušina Sločića posebno je zanimljiv jer otkriva kako su se takve mjere provodile u praksi. Čak ni osobe koje su donosile dokument potreban za pravni postupak nisu smjele ući u grad, nego je posao obavljen pred njegovim vratima.
Dokument sastavljen prije 559 godina tako je ostavio vrijedan trag o svakodnevici srednjovjekovnog Šibenika i vremenu kada je strah od kuge određivao čak i način na koji su se obavljali službeni poslovi.
