Prema katoličkoj teologiji, Marijino uznesenje dušom i tijelom na nebo kruna je njezina bogomajčinstva, vječnog djevičanstva i bezgrješnog začeća. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo po završetku njezina zemaljskoga života proglasio je člankom vjere 1. studenoga 1950. papa Pio XII.

Iako je ta dogma proglašena tek u novije vrijeme, prethodi joj duga tradicija, stara gotovo kao i sama Crkva. Mnogi crkveni oci i sveci poput sv. Bernarda, sv. Antuna Padovanskoga i dr., kroz stoljeća su razmatrali i pisali o Marijinu uznesenju na nebo. Od 13. stoljeća pa nadalje, čitava je kršćanska tradicija jednodušna u vjerovanju u Marijino uznesenje na nebo dušom i tijelom.

Kako objašnjavaju na portalu župe Svetog Mihajla u Dubrovniku, a prenosi tportal, II. vatikanski sabor u osmom poglavlju Uredbe o Crkvi doslovno navodi riječi dogmatske bule o Marijinu uznesenju Pija XII.: 'Napokon je Bezgrješna Djevica, sačuvana čista od svake ljage istočnoga grijeha, ispunivši tijek zemaljskog života, s dušom i tijelom bila uznesena u nebesku slavu.' A zatim izriče kristološku svrhovitost te Marijine povlastice ovim riječima: 'Ona je od Gospodina bila uzvišena sa svojim Sinom, Gospodarom gospodara i pobjednikom nad grijehom i smrću.'

U Marijanskim svetištima diljem Hrvatske obilježava se blagdan Velika Gospa, svetkovine Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo. Na tisuće vjernika i hodočasnika pohode najveća marijanska svetišta. Brojni hodočasnici još jučer navečer stigli su u svetišta diljem zemlje, neki od njih pješice su prešli desetke kilometara.

Velika Gospa tradicionalno se svečano slavi u hrvatskim marijanskim svetištima Mariji Bistrici, Aljmašu, Sinju, na riječkom Trsatu, Splitu, Krasnom u zagrebačkoj prvostolnici i zagrebačkim Remetama. Na šibenskom području blagdan Velike Gospe slavi se u Vrpolju.