Babina Guzica, Prduša i Mrtvac nisu šala: Upoznajte svih 89 otoka Nacionalnog parka Kornati

Nacionalni park Kornati obuhvaća veći dio kornatskog akvatorija koji je 1980. godine proglašen nacionalnim parkom zbog iznimnih krajobraznih ljepota, zanimljive geomorfologije, izrazito razvedene obale i bogatog morskog ekosustava. Smješten između šibenskih i zadarskih otoka, prostire se na 217 četvornih kilometara, od čega 50 četvornih kilometara otpada na kopno, a čak 167 na more.

U njegovim granicama nalazi se 89 otoka, otočića i hridi, dok cijeli kornatski arhipelag broji oko 150 kopnenih jedinica i predstavlja najrazvedeniji otočni sustav na hrvatskom Jadranu.

Uvjerljivo najveći otok je Kornat, koji se prostire na čak 32,46 četvornih kilometara i zauzima više od polovice ukupne kopnene površine Nacionalnog parka. Slijede Piškera s 2,67 četvornih kilometara, Levrnaka s 1,83, Lavsa s 1,76 i Kurba s 1,74 četvorna kilometra. Među deset najvećih nalaze se još Smokica Vela, Škuj, Šilo, Lunga i Mana, koja je poznata po impresivnim liticama i ostacima kamenog filmskog seta iz 1950-ih godina.

Nakon njih slijede Aba Vela, Okjuč, Kašela, Žakan Kameni, Žakan Ravni, dva otoka Gustac gotovo jednake površine, Borovnik, Svršata, Gominjak, Rašip, Rašip Mali, Panitula Vela, Garmenjak, Koritnjak, Kolobučar, Lučmarinjak, Mrtenjak, Obručan Veli, Bisaga, Prišnjak Veli, Vodenjak, Smokvenjak, Maslinjak, Janjčar, Sušica, Grego, Balun, Mrtvac, Prduša, Samograd, Sika Ravna, Plescina, Strižnjak, Vodenjak odnosno Prduša Mala, Purara Vela, Tovarnjak, Crnikovac i Dragunarica Vela.

No Kornati nisu posebni samo po svojoj ljepoti i brojnosti otoka, već i po njihovim živopisnim imenima. Šetajući popisom kornatskih otoka nailazi se na nazive koji izazivaju osmijeh ili bude znatiželju, poput Babine Guzice, Golića, Mrtvaca, Gustaca, Vesejuha, Smokvenjaka, Tovarnjaka, Žakana, Rašipa, Baluna ili Borovnika. Tu su i skupine otočića poput Opuha, Kalafatina i Desetinjaka, čiji su nazivi stoljećima nastajali u govoru ribara, težaka i pomoraca. Mnogi od njih opisuju izgled otoka, biljni i životinjski svijet, dok su drugi povezani s lokalnim legendama i događajima iz prošlosti, čineći kornatski arhipelag još zanimljivijim.

Na popisu se zatim nalaze brojni manji otočići poput Svršate Male, Vesejuha, Oršjaka, Opuha Zmorašnjeg, Vrtlića, Skrižanje Male, Babine Guzice, Rašipića, Golića, Arapovca, Opuha Kamenog, Smokice Male, Opuha Južnog, Opuha Vodenog, Zornika, Prišnjaka Malog, Bisage, Blitvice, Sikice Donje, Obručana Malog, Sikice Gornje, Sikice Plitke, Kašelice, Vodenjaka Žakanca, Purare Male, Desetinjaka, Škanja Velog, Desetinjaka Donjeg i Gornjeg, Volića Hridi te niza malih hridi koje su jedva vidljive iznad površine mora.

Posebnu zanimljivost predstavljaju najmanje kopnene jedinice Nacionalnog parka. Najmanja među njima je Kalafatin od Ropotnice, površine svega četiri četvorna metra. Slijede Kalafatin od Gustaca s 26 četvornih metara, Kalafatin od Piškere s 41, Dragunarica Mala s 50, Kalafatin Donji sa 72 i Kalafatin kod Prišnjaka sa 77 četvornih metara. Toliko su male da ih mnogi posjetitelji tijekom plovidbe ni ne primijete.

Osim velikog broja otoka, Kornati su poznati po svojim spektakularnim liticama, odnosno krunama. Njihova ukupna duljina iznosi oko 12 kilometara, a najviša se uzdiže 82 metra iznad mora na Kolobučaru. Najdulja kruna nalazi se na otoku Mani i proteže se čak 1.530 metara, dok se najdublja podmorska litica spušta 92 metra kod Piškere.

Cijeli park krasi i čak 238 kilometara obale te oko 330 kilometara suhozida koje su stoljećima gradili kornatski težaci i pastiri. Upravo taj spoj kamena, mora i ljudskog rada stvorio je krajolik koji je danas jedan od najprepoznatljivijih simbola hrvatskog Jadrana.

Iako većina posjetitelja tijekom izleta obiđe tek Kornat, Levrnaku, Piškeru ili Manu, Nacionalni park čini još osamdesetak manjih otoka, otočića i hridi. Svaki od njih, bez obzira na veličinu, doprinosi jedinstvenosti arhipelaga koji obuhvaća gotovo 12 posto svih hrvatskih otoka te s pravom nosi status jednog od najljepših i najvrjednijih prirodnih područja Mediterana.