Svatko tko se odlučuje za novo ili rabljeno vozilo trebao bi prethodno definirati svoje želje. Mora li novi auto imati četvera vrata i/ili veliki prtljažnik? Je li dovoljno pet sjedala ili bi praktičnije bilo sedam? Trebate li Isofix pričvršćivače za dječja sjedala?

Ne bi li pogon na sve kotače bio sigurniji, pogotovo zimi? A što je s navigacijskim sustavom ili klima uređajem?

U jednom trenutku postavlja se pitanje koje često ima presudan utjecaj na cijenu automobila: Kakav motor treba imati? I kolika vam je snaga, tj. koliko je kW/KS zapravo potrebno?

Važno: individualna namjena
Ne postoji opći odgovor na ovo složeno pitanje, piše Fenix. Ono što je sigurno ovisi o namjeni korištenja. A za to je važno provjeriti svoje individualne potrebe:

Putuje li vozilo često s teškim teretom ili teškom prikolicom?

Putujete li inače ravničarskim ili planinskim okruženjem?

Je li uobičajena lokacija u gradu ili na autocesti?

Koliko je teško vozilo?

I za kraj, ali ne i najmanje važno: možete li podnijeti ismijavanje zbog “lošeg” učinka?

Razvoj: Sve više i više konjskih snaga
Današnja motorna vozila obično su dovoljno motorizirana da zadovolje standardne zahtjeve, čak i s osnovnim pogonom.

Čak i s najmanjim motorom u Golfu 8 1.0 TSI sa 110 KS, 100 km/h postiže za 10,2 sekunde unatoč masi praznog vozila od 1300 kilograma. U 1970-ima to su mogla samo vozila s motorima velike zapremine sa šest ili osam cilindara ili nabrušeniji strojevi sa sufiksom Abarth ili GTI.

Golf GTI racing roll, koji teži samo 810 kilograma, uspio je ubrzati do 100 km/h samo malo brže s istim konjskim snagama za tada nevjerojatnih 9,2 sekunde. Ali koja je ocjena performansi vozila stvarno značajna?

Radna značajka: okretni moment
Čisti broj konjskih snaga ili kilovata malo govori, jer svaki automobil različito pretvara “konjske snage” ovisno o dizajnu motora.

A brojka poznata iz automobilske četvorke za ubrzanje od 0 do 100 također nije relevantna, jer mnogi automobili iz mirovanja smanjuju snagu kako bi zaštitili materijal, ali onda u kretanju nastavljaju energično marširati.

Drugi rade upravo suprotno i pokazuju vrijednost od 0 do 100 kako bi bili adut kupcima automobila ili barem u kvartetu.

Krivulja momenta motora je ključna. I to ne iz mjesta – to samo impresionira vozača pored vas kada brzo krenete na semaforu.

Ali kada vam je to stvarno potrebno, primjerice prilikom pretjecanja kamiona ili ubrzavanja na ulazu na autocestu – a to je raspon brzine od 60 do 100 km/h.

Zato ADAC standardno testira ovo ubrzanje u svom autotestu. Manevar pretjecanja od 60 do 100 km/h prikazan je i ocijenjen u poglavlju Performanse.

Kriteriji ocjenjivanja ADAC-a ukazuju na vrijeme ubrzanja od 4,35 do 8,63 sekundi kao dobro do dovoljno.

Stoga je razuman vremenski okvir za ubrzanje između 5,5 sekundi i 8 sekundi. Unutar tog vremenskog okvira vozilo prijeđe otprilike 122 metra (za 5,5 sekundi) do 178 metara (za 8 sekundi).

Tablica: performanse i masa praznog vozila
Na temelju ovih pretpostavki i rezultata ADAC testa automobila, potrošačima se može dati preporuka za odgovarajući motor. Ovo su približne vrijednosti za prosječnu upotrebu, koje mogu varirati gore ili dolje za oko pet KS.

Preporučena motorizacija ovisno o težini vozila:

MASA/SNAGA

1000 kg 59KW/80KS

1250 kg 74KW/100 KS

1500 kg 88KW/120 KS

1750 kg 103KW/140 KS

2000 kg 118KW/160 KS

2250 kg 132KW/180 KS

2500 kg 147KW/200 KS

Više konjskih snaga znači i veću sigurnost
Ova je preporuka namijenjena vozilima s prosječnim ponašanjem pri korištenju. Ako se automobil uglavnom vozi u gradu, manja snaga motora može biti dovoljna.

Za duga putovanja na brzim cestama i autocestama ili za redovitu upotrebu s teškim prikolicama, snažniji motor može imati smisla.

Ali zapravo postoji još jedan razlog da pomno pogledate izmjerene vrijednosti i testne ocjene u kategoriji performanse vožnje: Ne nude svi automobili dovoljno performansi da osiguraju dovoljnu sigurnost u svim situacijama vožnje.

Najbolji primjer je Dacia Spring Electric 45. S njim i ostalim modelima sa slabijim motorima, manevri pretjecanja na prometnim seoskim cestama ili ulazima na autoceste mogu biti pravi test za živce, pa čak i opasni. Malo električno vozilo uspijeva međusprint od 60 do 100 km/h za točno 14,86 sekundi i za to mu treba punih 330 metara.

Naime, standardni ulaz na autocestu dugačak je 250 metara. Dok je testirani Tesla Model S mogao ubrzati od 100 km/h za samo 1,64 sekunde i 36,4 metra, Dacia Spring još uvijek mora voziti 80 metara da bi postigla isti učinak.