Ovaj podatak i ne čudi kada uzmemo u obzir da su osobni automobili u Hrvatskoj iz godine u godinu sve stariji. Prosječna starost automobila u 2022. iznosila je gotovo 14 godina, točnije 13,29, piše N1.

Ono što više zabrinjava jest podatak da je taj broj u porastu. Primjerice, 2021. je prosječna starost bila 13,04 godina, a 2020. ispod 13 godina. Najnovije automobile su Hrvati vozili u godinama prije velike gospodarske krize – 2007. i 2008. godine kada je prosječna starost bila nešto ispod 10 godina.

Razlog tomu je što su Hrvati, zbog ne baš moćne kupovne moći, okrenuti rabljenim automobilima. Da je tome tako govori i podatak da je prošle godine kupljeno 44.476 novih automobila, a uvezeno je 62.035 rabljenih automobila, što je gotovo 50 posto više.

Uvoz rabljenih je počeo rasti nakon 2013. kada smo postali članica EU-a te je tako financijski i birokratski olakšan uvoz automobila iz tih zemalja. Usporedbe radi, 2008. je u Hrvatskoj prodano 80.419 novih automobila, a uvezeno 19.191 rabljenih.

Ne treba posebno napominjati da veća starost vozila donosi i manju sigurnost te više nesreća na cestama, ali i više padova na tehničkim pregledima. Tehnički pregled vozila obavlja se u svrhu provjere tehničke ispravnosti, ali i ekološke podobnosti vozila te je obvezan je za sva motorna i priključna vozila.

Cilj tehničkih pregleda jest otkriti nedostatke na vozilu koji mogu utjecati na sigurnost vašeg vozila i putnika u njemu, na sigurnost ostalih sudionika u prometu te osigurati da vozila svojim prometovanjem što manje utječu na okoliš.

A da je na našim cestama mnogo automobila s nedostacima pokazuju i podaci CVH-a koji govore da je 18,59 posto osobnih vozila palo na tehničkom pregledu. Drugim riječima, gotovo svaki peti automobil koji vidite na cesti je – neispravan.

No, koje su najčešće nepravilnosti na automobilima? Nije isto kada na vozilu ne radi svjetlo na registarskoj pločici i kad ima oštećenje na osovini.

Ne vide, i ne staju

Statistika kaže da se najčešći nedostatak odnosi na uređaje za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju. Čak 23,85 posto svih padova na tehničkom čine upravo ovi nedostaci.

Ipak, ono što je stvarno zabrinjavajuće jest sljedeći razlog pada, a koji se odnosi na uređaje za kočenje. Od svih utvrđenih nepravilnosti, njih 22,42 posto se odnosi na kočnice, a vjerojatno nije potrebno naglašavati zašto je i koliko to opasno.

Sljedeća najčešća neispravnost odnosi se na samonosivu karoserija, šasiju i ostale dijelove, a nedostaci na samom motoru se nalaze tek na četvrtom mjestu.

Ni s petom po redu najčešćom neispravnosti nije se za šaliti jer se odnosi na osovine, kotače, pneumatike i ovjes, dok se peti odnosi na nedostatak obvezne opreme.

Ostali najčešći nedostaci su ispod tri posto u ukupnom broju, a odnose se redom na: uređaje za upravljanje, uređaje koji omogućuju normalnu vidljivost, ispitivanje ispušnih plinova motornih vozila (EKO test), kontrolne i signalne uređaje, prijenosne mehanizme, identifikaciju vozila, električne uređaje i instalacije, ostale uređaje i dijelove vozila, spajanje vučnog i priključnog vozila, utjecaj na okoliš i plinsku instalaciju.

Važno je znati i da, ukoliko je vaše vozilo proglašeno neispravnim, morate pristupiti ponovljenom tehničkom pregledu. Ako to učinite u roku 15 dana, ponovljeni tehnički pregled će se ponovno naplatiti. Ako je pak vaše vozilo proglašeno neispravnim na EKO testu, ponovljeni EKO test u roku 15 dana naplatit će se u iznosu od 50 posto iznosa plaćenog kod pregleda na kojem je vozilo prvi put proglašeno neispravnim.