Ljeto je razdoblje u godini kada je na našim cestama, a pogotovo autocestama, promet najgušći. Zbog korištenja godišnjeg odmora vozači ljeti najčešće odlaze na duža putovanja i provode u svojim automobilima više vremena nego u drugim dijelovima godine. Zbog toga je i mogućnost dobivanja kazne ako se ne poštuju prometna pravila i pravne norme koje reguliraju ponašanje u cestovnom prometu veće. Gužve na cestama, velike vrućine ili nervoza zbog dugačke vožnje mogu vozačima smanjiti koncentraciju, stoga vam donosimo savjete kako što sigurnije putovati na odmor, jer, sigurnost na cestama jest, dakako, najvažnija i koje vas kazne očekuju ako prekršite pojedine propise.

Primjerice, odlučili ste uštedjeti na cestarini putovanjem državnom cestom na svoje ljetno odredište umjesto autocestom.Tada nemojte juriti, jer osim što brzom vožnjom ugrožavate svoju sigurnost, sigurnost svojih putnika i svih ostalih sudionika u prometu, možete dobiti kaznu koja je mnogo veća od cijene cestarine. Već za prekoračenje brzine do 10 km/h u naselju kazna iznosi 30 eura, što je više od cijene cestarine za osobno vozilo od Zagreba do Splita (26,40 eura).

Kazna od 60 eura predviđena je za prekoračenje od 10 do 20 km/h, a 130 eura za 20 do 30 km/h. Od 290 do 920 eura kazna je za prekoračenje od 30 do 50 m/h, a 1320 do 2650 eura ili kazna zatvora do 60 dana za one koji voze više od 50 km/h od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine. Na autocesti i brzoj cesti kazne za brzinu su nešto blaže: od 10 do 30 km/h 60 eura, od 30 do 50 km/h 260 eura, a preko 50 km/h od 660 do 1990 eura. Stoga, nikako se ne isplati juriti i riskirati sigurnost te plaćanje kazne.

U špicama turističke sezone, naročito vikendima, na autocesti se stvaraju zastoji i kolone,što je posve normalno. Budite strpljivi i nikako ne pomišljajte na vožnju u zaustavnom traku, što je jedna od najopasnijih radnji na autocesti. Zasigurno je svaki vozač koji se našao u koloni koja stoji na autocesti pomislio kako bi bilo sjajno da u tom trenutku obiđe kolonu praznim zaustavnim prometnim trakom, a vjerojatno ste nekad i vidjeli da to neki vozači i čine. Ne pokušavajte!

Zakon kaže "autocestom se vozila moraju kretati desnom prometnom trakom ako nije zakrčena vozilima u koloni", a ako to ne učini prijeti mu kazna od 260 eura. Istovjetna je kazna od 260 eura propisana i za vozača koji "blica" vozilu ispred sebe, jer Zakon kaže da" vozač ne smije požurivati vozila ispred sebe davanjem svjetlosnih ili zvučnih znakova". Dakle, blicati vozilu ispred sebe kao znak da ga želite preteči ne smijete ni kad nema gužve na autocesti. Kazna od 260 eura je propisana i za slalom vožnju na autocesti, piše Večernji.

Noviji automobili imaju mogućnost telefoniranja bez korištenja ruku, što je dopušteno za vrijeme vožnje, no automobili su nam u prosjeku stari 14 godina i velika većina auta u Hrvatskoj nema ugrađen takav uređaj. Dobra je vijest što se može ugraditi u svako vozilo, pa ako mislite telefonirati u vožnji svakako to učinite. No, sve je više onih koji pametni telefon koriste u vrijeme vožnje ne za telefoniranje, već za dopisivanje ili pregledavanje društvenih mreža što je još opasnije jer vozačevu pažnju duže odvaja od ceste i umanjuje mogućnost reagiranja i sigurnog upravljanja vozilom. Kazna za korištenje mobitela u vožnji iznosi 130 eura.
Velike ljetne vrućine često smeta vozačima, pogotovo ako u automobilu nemaju klima-uređaj, piše Večernji.

Zbog vrućine i znojenja se ljeti neki vozači ne vežu sigurnosnim pojasom, što nikako nije preporučljivo. Kazna za vožnju bez pojasa jest 130 eura, i vrijedi za sve putnike u vozilu, pa i na one na stražnjim sjedalima, a ne samo za vozača. Istovjetna kazna od 130 eura propisana je i za vozača koji u vozilu prevozi djecu do 150 cm visine ako nisu smješteni u posebnoj sjedalici ili postolju. Bez obzira na kaznu, nemojte nikako to činiti ni na najmanje udaljenosti, jer za djecu može biti vrlo opasno.