Mnogi rade veliku grešku
Jesu li rabljeni automobili u Hrvatskoj skupi?
Auto-moto | Autor: ŠibenikIN | 26.08.2024 u 16:42
Tvrtka carVertical specijalizirana za podatke o automobilima, provela je istraživanje kako bi se utvrdilo koliko mjeseci treba raditi da bi se priuštio prosječan rabljeni automobil u europskim zemljama.
Studija je pokazala kako se dostupnost automobila značajno razlikuje od zemlje do zemlje.
Koliko za rabljeni automobil trebaju izdvojiti Hrvati?
Nakon analize stanja na tržištu rabljenih automobila u 23 europske zemlje uključene u studiju, utvrđeno je da je za kupnju prosječnog rabljenog automobila potrebno gotovo 10 mjeseci rada. Za mnoge vozače kupnja automobila mogla bi biti izazov.
Hrvatska je na 7. mjestu od 23 zemlje u studiji. Drugim riječima, Hrvati u prosjeku moraju raditi 11,7 mjeseci kako bi kupili rabljeni automobil, što je više od europskog prosjeka.
Susjedi Mađari trebaju nešto manje od 11,2 mjeseca, dok Srbima treba gotovo 15 mjeseci, što je znatno više. Portugalski vozači moraju raditi najduže u Europi kako bi si priuštili prosječan rabljeni automobil – do 22,4 mjeseca, slijede Rumunji s 15,4 mjeseca i Srbi s 14,7 mjeseci.
Najmanje bi za automobil morali raditi Finci – samo 2,7 mjeseci, slijede Nijemci s 6 mjeseci, te Švicarci s 6,1 mjesec. Međutim, to bi moglo biti i nekoliko puta duže s obzirom na da osoba možda neće moći uštedjeti 100% svog prihoda svaki mjesec, čak ni u kućanstvima s više članova.
Financijski stručnjaci općenito preporučuju da se na automobil ne troši više od 6 mjesečnih plaća. Međutim, u većini zemalja u kojima je provedeno istraživanje, kupci automobila krše ovo pravilo i traže skuplje modele.
Koliko košta rabljeni automobil u Hrvatskoj?
Prosječna plaća u Hrvatskoj je oko 1.200 eura. Prema podacima Carinske uprave, u 2023. godini u zemlju je uvezeno 81.733 rabljena osobna vozila po prosječnoj prodajnoj cijeni od 14.008 eura. U 2022. godine uvezeno 64.253 rabljenih automobila po prosječnoj cijeni od 12.524 eura.
U prva 4 mjeseca ove godine prosječna prodajna cijena uvezenih automobila porasla je na 15.874 eura. Međutim, budući da podaci odražavaju samo situaciju uvoza rabljenih automobila, stvarne cijene rabljenih automobila u Hrvatskoj mogu se malo razlikovati.
Volkswagen Golf i Opel Astra neki su od najpopularnijih modela automobila u zemlji. Srednja cijena Golfa je 17.000 eura, a za kupnju je potrebno oko 14,2 mjeseca rada. S druge strane, Astra košta oko 13.000 eura, što znači da je za kupnju potrebno približno 10,8 mjesečnih prosječnih plaća.
U kojoj zemlji su najjeftiniji rabljeni automobili?
S gotovo 39.000 eura, najveća prosječna vrijednost rabljenog automobila je u Švicarskoj. Međutim, prosječna plaća u Švicarskoj najviša je među svim zemljama u kojima je provedeno istraživanje – 6.377 eura. Slijede Austrijanci s prosječnom cijenom automobila od 28.500 eura te Portugalci – 24.200 eura. Iako su budžeti za automobile u Austriji i Portugalu slični, plaće se znatno razlikuju: 2.600 eura u Austriji i manje od 1.100 eura u Portugalu.
Najmanje se na automobil potroši u Ukrajini (gotovo 5.000 eura), Latviji – 7.500 eura i Finskoj – 8.000 eura. Kupovna moć ovih zemalja također jako varira: prosječna plaća u Ukrajini je 394 eura, u Latviji – 1.100 eura, a u Finskoj – preko 2.900 eura.
Dok se nekim vozačima trošenje nekoliko plaća na rabljeni automobil može činiti preskupo, treba imati na umu da rabljena vozila mogu donijeti i dodatne troškove. Mnogi automobili na tržištu imaju lažirana očitanja brojača kilometara ili skrivena oštećenja.
Stručnjak iz tvrtke carVertical, Matas Buzelis, napominje da se prodaja rabljenih automobila oporavila od stagnacije te da je stanje na tržištu bolje u odnosu na prošlu godinu. Kako je počela prodaja potpuno novih vozila, tržište rabljenih vozila konačno je ispunjeno rabljenim automobilima koje je koristio samo jedan vlasnik, čime kupci dobivaju širi izbor.
“Vidimo znakove stabilizacije tržišta rabljenih automobila na cijelom kontinentu. Cijene rabljenih automobila dosljedno bilježe blagi pad, a ponuda rabljenih automobila odgovara potražnji za tim vozilima. Razlozi zbog kojih ljudi nisu prodavali svoje automobile konačno su nestali”, objašnjava Buzelis.