1. Prije svega, valja znati da se cijene automobila neće vratiti na staro, odnosno na razine od prije pandemije koronavirusa, na razine koje su bile aktualne prije nestašice čipova, prije zastoja u proizvodnji zbog nestašice sirovina i dijelova za izradu automobila. Opskrba se stabilizirala, rokovi isporuke se normaliziraju, ali cijene će ostati visoke zbog zahtjeva za ugradnjom nove tehnologije koja smanjuje emisije te povećava sigurnost, piše Večernji.hr.

2. Od srpnja ove godine na snagu stupaju nova europska pravila koja od proizvođača automobila traže da u svoje proizvode ugrađuju još više napredne tehnologije i inovativnih sustava. Ta su pravila za proizvođače obvezujuća pa će novi automobili biti čišći i sigurniji.

3. Pojedini bi modeli mogli biti i skuplji nego što su danas, i to kad 7. srpnja na snagu stupi drugi dio odredbe Europske komisije o uvođenju novih tehnologija u osobne automobile. Prema ranije donesenoj uredbi, novi tipovi vozila na tržište već dolaze opremljeni sustavima poput inteligentnog tempomata, pomoći pri kretanju unatrag temeljene na kameri ili senzorima, upozorenja na pozornost u slučaju pospanosti ili rastresenosti vozača, sustava automatskog kočenja, sustava za zadržavanje u voznom traku. Od srpnja više neće biti moguće kupiti novi automobil bez tih sustava, bio on nove generacije ili od ranije prisutan u ponudi nekog proizvođača.

4. Od srpnja više neće biti moguće kupiti novi automobil bez snimača podataka o događajima (tzv. crne kutije). To će istražiteljima prometnih nesreća olakšati utvrđivanje tijeka događaja, lakše će se otkriti krivac za pojedinu nesreću. Također, podaci iz crne kutije trebali bi pomoći da se ubuduće spriječe neke nesreće.

5. Automobili su već danas poluautonomni, a tržište traži njihovu veću autonomiju, odnosno više dorađenih i funkcionalnih sustava koji će samostalno djelovati kad vozaču padne koncentracija ili mu, primjerice, pozli u vožnji. Također, razmatraju se sustavi koji će pomoći da i osobe sa smanjenom pokretljivošću budu mobilnije.

6. Ovu će godinu obilježiti i ponešto usporen priljev električnih automobila na tržište, budući da su mnogi proizvođači odlučili još neko vrijeme paralelno nuditi sve pogonske opcije. Ohrabrio ih je (usvojeni) zahtjev Njemačke da se od 2035., uz potpuno električna vozila, mogu prodavati i benzinci i dizelaši pogonjeni e-gorivom.

7. Iako i dalje možete kupiti i benzince i dizelaše, električni auti i dalje su u ekspanziji. U ovoj fazi, najviše je novih automobila s hibridnim pogonom – bilo da se radi o blagim hibridima, pravim samopunećim hibridima ili plug-in hibridima – pa je kod kupnje novog automobila mudro odabrati neku od tih opcija.

8. Ovu će godinu obilježiti i snažniji priljev električnih automobila iz Kine. U drugoj polovini prošle godine na naše su tržište već stigli i električni i benzinski noviteti iz Kine, no tamošnji su proizvođači najjači na polju auta na struju. Kina je s električnim automobilima cjenovno u velikoj prednosti pred europskima – vizualno su poput europskih, opremom su bogatiji za nižu cijenu.

9. Zbog krutih sigurnosnih standarda za automobile i posljedičnih potreba testiranja, tehnologija u novim autima kaska za onom u nekim drugim granama industrije. Jaz je sada oko pet godina, koliko u prosjeku traje razvij novog automobila, kineski proizvođači nastoje ga smanjiti na tri godine, europski ih nastoje stići ili čak prestići u tome. Kako bi to uspjeli, a da pritom ne ugroze kvalitetu svojih automobila, testiranja moraju raditi brže, često paralelno s razvojem. Jedan od načina na koji autoindustrija skraćuje vrijeme izlaska vozila na tržište jest korištenje tehnologije digitalnih blizanaca, odnosno virtualnih modela ili prikaza sustava u razvoju.

10. Kad je o pogonskim sustavima riječ, u fokus automobilske industrije vraćaju se vozila pogonjena vodikom. Prednosti su očite: pune se brže, a doseg im je do pet puta veći od onoga kod drugih električnih automobila. No, ta je tehnologija i dalje jako skupa, a ni punionica vodika nema na svakom koraku…